Banjalučki glumci otvorili vrata svojih biblioteka: Bernhard, Bergman i Atvudova na listi omiljenih

Mnogo misli o važnosti knjige i njenoj moći izrekli su oni koji su baš takve i pisali, važne i moćne. Neki su smatrali da pisce treba birati baš kao i prijatelje, neki da susret sa dobrom knjigom može izmijeniti sudbinu duše i sve su to istinite i duboke misli, a izreka Gistava Flobera “Čitaj da bi živio” pogađa u srž.

O knjigama najčešće razgovaramo sa piscima. Za preporuke zovemo književnike, knjižare, biblioteke, a ovaj put o djelima koja su nedavno čitali i koja bi preporučili čitaocima “Glasa Srpske”, ali i svim zaljubljenicima u pisanu riječ razgovarali smo sa banjalučkim glumcima.

Romani najvećeg austrijskog pisca Tomasa Bernharda su za glumca Zlatana Vidovića remek-djela.

“Ovaj put ću izdvojiti knjigu “Gubitnik”. Ona govori o velikom virtuozu na klaviru Glenu Guldu iz ugla njegovog kolege koji je zajedno sa njim studirao. Priča je o umjetnosti i teškom putu koji svaki umjetnik mora proći da bi se izgradio, ali i ostao na istom”, kazao je Vidović.

Najčitaniji roman u Francuskoj 2007. i 2008. godine “Otmenost ježa” Mjuriel Barberi privukao je pažnju glumice Sandre Ljubojević, a ona ga rado preporučuje onima koji se pronalaze u svijetu pisane riječi.

“To je savremeni roman koji načinom na koji je napisan zainteresuje od prve strane. Priča prati dvije junakinje sa mnoštvom događaja. Uvijek sa odstojanjem uzimam savremene pisce, ali ova knjiga je preporuka i za ostala djela Mjuriel Barberi. Divno opisani ljudski odnosi različitih ljudi, slikovito i nimalo površno”, objasnila je Ljubojevićeva.

Priliku da prvo pogleda seriju “Sluškinjina priča”, a onda da pročita istoimenu knjigu, imala je glumica Slađana Zrnić. Međutim, serija joj se nije dopala.

“Imala je taj zlokoban ton, žene su definisane kao žrtve, a muškarci kao najveće zlo. Smatram da nije tako u životu i ta vrsta etiketiranja je kobna po nas”, istakla je ona.

Ipak, tema serije joj nije dala da odustane, pa je drugu šansu ovoj priči dala čitajući knjigu.

“Margaret Atvud, “Sluškinjina priča”, knjiga koja ne spada u vanrednu književnost, remek-djelo neće postati sigurno, ali je jako zanimljivo predviđanje pisca i moram priznati da sam zaintrigirana i zabrinuta. Pisac vrlo vješto opisuje 2195. godinu. Grad Galad, apokaliptično doba gdje se djeca ne rađaju, gdje vlada jedna religija, društvo je zatvoreno, konzervativno. Žena je u prvom planu ili kao sluškinja koja služi samo kao rasplod ili kao gazdarica koja služi državi i ideji tog društva. Potresno je, ali užasno zanimljivo”, približila je glumica radnju romana čitaocima.

Sa Ingmarom Bergmanom i njegovim djelom “Najbolje namjere” se “družila” glumica Nataša Perić koja kaže da je ovaj roman pun požrtvovanja i pomirenja.

“Zaista se zapitah šta sve mogu da donesu namjere, do kakve nepravde pa i zla mogu da dovedu. Volim Bergmanove filmove, ali njegova književnost pruža mogućnost stvaranja sopstvenog filma u tvojoj imaginaciji”, naglasila je Perićeva.

Glumac Danilo Kerkez preporučio je knjigu za djecu koja ga je, kako kaže, oduševila kada je bio mali dječak, ali ga isto toliko oduševljava i danas, kada je malo veći dječak. Riječ je o “Bijeloj grivi” Renea Gijoa.

“Dirljiva priča o prijateljstvu, prijateljstvu bez granica. Taj kraj priče, ta jeza koja me obuzme, i ogromna ljubav, nema cijenu. Ako niste, a i ako jeste, pročitajte. Nema veze što ste veliki. Zato, “Bijela griva”!”, poručio je Kerkez.

Dejan Aleksić

Glumac Duško Mazalica imao je neobičan izbor. Preporučio je knjigu Dejana Aleksića “Igrokazi za školske i ostale priredbe”.

“U njoj se nalazi dosta kratkih dramskih tekstova prilagođenih djeci uzrasta od sedam do trinaest godina, da oni na jedan savremen način uče kako da opišu i odigraju svijet i likove oko sebe. Dejan je veoma duhovit pisac i druženje s njim kroz knjigu zna da bude lijepa zabava za mozak”, istakao je Mazalica.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Aleksandra Madžar