Poezija liječi dušu

Iako su mnogi pjesnici svoje najpoznatije zbirke sastavili na vrhuncu očaja, dokazano je da čitanje i pisanje pjesama imaju terapeutsko dejstvo.

Posljednjih godina mnoge stručnjake zanima stanje svijesti “malog” čovjeka koji poseže za poezijom.

Dok je za neke antistresni tretman, za druge je poezija bespotrebno trošenje vremena. No, sve više psihoterapeuta tvrdi da pisanje i čitanje poezije pozitivno djeluju na psihu, smanjuju stres i pomažu u izražavanju osjećaja, pa su sastavni dio terapije kod poremećaja u prehrani i bolesti poput Alchajmera.

Vjeruje se da svoje umirujuće djelovanje poezija duguje interakciji lijeve i desne moždane hemisfere. To se događa zbog vizuelizacija koje nastaju dok čitamo poeziju, te zbog reakcija na ritam koje podražavaju limbički sistem odgovoran za emocije. U tom smislu i ne čudi što je bog medicine Apolon takođe i bog poezije.

Pjesnikinja Stevka Kozić-Preradović smatra da je poezija zaista nešto što je ljekovito.

“Doživljavam poeziju kao prvu ljubav i kao neki naboj kojeg čovjek nije ni svjestan. Ukoliko je čitalac obrazovan, on će svakako pronaći zajednička osjećanja sa onim ko je pisao redove koji su pred njim i u tome je draž poezije”, rekla je ona.

Kozić-Preradovićeva dodaje da mladost, poezija i nemir uvijek idu zajedno, a posebno u nepovoljnim vremenima, kao što je ovo naše.

“Vjerujem da kao što je i većina pisaca, i ja sam zahvalna na daru koji imam. Jer, pisanje pjesama za mene zaista ima terapeutsko dejstvo. Ono me opušta, umiruje, daje snagu, ali i oslobađa negativne energije”, kazala je Kozić-Preradovićeva.

Zaključila je da je srećna što ima mogućnost da vještinom riječi i izraza progovori o onom što je tišti, čini srećnom ili tužnom, što je uostalom i oduvijek bila svrha pisaca.

Književnik Mihajlo Orlović slaže se sa činjenicom da pisanje i čitanje poezije, ali i uopšte književnosti, ima pozitivno dejstvo na psihu i smanjenje stresa.

“Moram da priznam da zaista uživam u tom stvaralačkom dijelu i to mi dođe kao nekakva relaksacija. Iz tog razloga, kada pišem neku pjesmu ili priču, prepisujem je i po nekoliko puta kako bi što duže uživao u procesu stvaranja”, priznao je Orlović.

Napominje da u momentima dok piše nešto novo nikada ne razmišlja kako će to na poslijetku da izgleda, jer može u potpunosti da se razočara u napisano i da pogužva papir, ali može i da se oduševi, no sam stvaralački proces, dodaje, nezamjenjiv je.

“Kada stvorite neku pjesmu, ona vas dugo drži u pozitivnom raspoloženju i imate osjećaj kao da vam se desilo nešto neopisivo lijepo. U tome i jeste čar pisanja i zato definitivno ima pozitivan uticaj na psihološko stanje čovjeka”, pojasnio je Orlović.

A da su terapijska dejstva u pisanju i čitanju poezije uvidjeli i medicinski stručnjaci, dokazuje slučaj britanskog ljekara Robina Filipa koji je u svoju praksu, kako bi pomogao duševnim bolesnicima, uveo kreativno pisanje. U saradnji sa stručnim časopisom “British Medical Journal” istraživao je koristi li poezija zdravlju. Uz pomoć doktora, psihijatara i socijalnih radnika došao je do zanimljivih rezultata – pisanje i čitanje poezije polovini ispitanika pomoglo je da lakše izrazi osjećaje, a 75 odsto ih je reklo da ih lijepi stihovi oslobađaju stresa.

Upravo zato što nema univerzalno značenje – neke će, naime, određeni stihovi oduševiti, a druge ostaviti ravnodušnima, ali, u svakom slučaju, poezija ima iscjeljujuću moć.

Savjet za početnike

Ukoliko niste sigurni kako krenuti s poezijom, stručnjaci savjetuju da se vratite srednjoškolskoj lektiri, jer se ondje nalazi mnogo nepravedno zanemarenog gradiva.

Stihove ćemo drugačije doživjeti u različitoj starosnoj dobi i situacijama.

Izvor: Nezavisne