Program Banskog dvora na udaru kritika: Plate pojedu 70 odsto budžeta!

Direktori javnih ustanova grada moraće, kako se saznaje od čelnih ljudi grada, mnogo ažurnije da rade na uvećanju prihoda. A jedna od ustanova, koja je sve češće na udaru kritike odbornika gradske skupštine je Kulturni centar Banski dvor.

Dok se govori o potrebi hitne sanacije te ustanove, za koju novaca još nema, ističe se da je fasadu moguće promijeniti, ali da je unutrašnja organizacija mnogo veći problem.

Isti program godinama

Predstavnici grada, kako se saznaje, planiraju neke promjene kada je u pitanju rad direktora ustanova. Oni će morati da obavljaju funkciju pravih menadžera i mnogo aktivnije raditi na pronalaženju novih izvora prihoda – kako promjenom koncepcije tako i okretanjem prema evropskim fondovima, pisanjem projekata i slično.

“Ne mogu oni očekivati da će tu samo sjediti ne radeći ništa. To ne ide tako nigdje, čini mi se osim kod nas kada su državne institucije u pitanju. Kao i svi mi, oni moraju opravdati svoje plate. Njihov je zadatak, a za to su i plaćeni, da obogate i unaprijede kulturni život. Banski dvor je prestao da privređuje, dok kulturne industrije širom svijeta bilježe rast i napredak. Poenta kulturnog centra kao što je to Banski dvor jeste da se osnova odnosni na finansiranje umjetničkog programa, a ne da se većina budžeta izdvaja za plate”, rekla je Pressu odbornik DP-a Mirna Savić Banjac, članica Savjeta za kulturu.

Ona ističe da nema ništa protiv direktora ove ustanove, Milorada Petrića, i da ne mora značiti da je on glavni krivac, ali da je nedopustivo da Banski dvor iz godine u godinu šalje isti izvještaj sa istim programom “bez ikakve vizije i promjene”.

“Nešto se mora promijeniti. Oni tapkaju u mjestu. Trebali bi se čak više zalagati da pronađu novac i za obnovu same ustanove. Znam da su i neke naše ustanove preusmjerile sredstva da bi platili nekog stručnjaka da ih obuči kako da realizuju program kojim će pokriti bar pola svog budžeta. Oni moraju, bar u mogućnostima koje imaju, da osavremene program. A znam da je to moguće, samo treba da se pokrenu”, ističe Mirna Savić Banjac.

Brojni problemi

Nenad Talić, odbornik SNSD-a i potpredsjednik Savjeta za kulturu smatra da prije neke veće kritike treba biti bolje upoznat sa cijelom situacijom u toj ustanovi.

“Program postoji svakako i oni ga realizuju. Možda bi to moglo i bolje, ali svako od nas ima neki stav i mišljenje kada je u pitanju kultura. Ponekad je to i stvar ukusa. Treba znati i da veliki broj naše djece, koja su svojim talentom i radom pokazala određen rezultat, dobija besplatno prostor za nastupanje. Uz to Banskom dvoru je Kastel dat na upravljanje i zato imaju i povećan broj nekvalifikovanih radnika koji rade kao ispomoć prilikom dešavanja na tvrđavi. Tu je i problem renoviranja i nedostatka novca za bolji program”, kaže Talić.

Ako je suditi po skupštinskom izvještaju najveći dio sredstava ove ustanove i dalje će biti usmjeren na plate. Tačnije, za Banski dvor ove godine grad je planirao 880.000 KM od čega se za plate radnika u Banskom dvoru izdvaja 624.000 KM.

Ukoliko se ovaj iznos podijeli na 12 mjeseci, dobije se 52.000 maraka za mjesečnu platu 29 zaposlenih ili 1.793 KM po radniku. Takođe, problem sanacije je još aktuelan. Fasada otpada i prijeti šetačima, krov prokišnjava, električne instalacije su u očajnom stanju, a novaca za sanaciju ni na vidiku.

Pitanja o poslovanju Banskog dvora, i o mogućnostima uvećanja prihoda poslali smo 25. avgusta, dva dana poslije dobili smo informaciju da su pitanja dostavljena direktoru na uvid. Od tada do zaključenja ovog broja odgovore nismo dobili.

Za Novu godinu samo 19.000 KM

Što se tiče samog programa on će biti zasnovan na iznajmljivanju prostora drugim organizatorima, a za kvalitet programa uglavnom su, ponovo, zadužene škole i akademije.

I proslava Nove godine će biti skromnija. Prema usvojenom programu za 2015. za proslavu je planirano samo 19.000 KM, dok je prošle godine izdvojeno 49.000 KM.

Izvor: pressrs.ba