Devastacija zelenila u Banjaluci mora stati: Krajnje vrijeme da se u projekte uključi struka (Video)

Devastacija gradskog zelenila i uopšte prirode u Banjaluci traje već duže vrijeme. Iz Centra za životnu sredinu Banjaluka već su podnijeli tužbe protiv Gradske uprave. Krajnje je vrijeme da se u probleme grada uključi struka, poručili su gosti RTRS-a u Јutarnjem programu koji su osudili nedavnu sječu preko 20 stabala na obali Vrbasa.

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu Banjaluka rekao je da se za posljednji ekocid, kada su posječena stabla na obali Vrbasa, sprema tužba, a da je tužba ranije podnesena zbog uništavanja stabala u naselju Srpske Toplice.

– Ono što imamo već pokrenuto, a tiče se uzvodnog dijela Vrbasa, u tzv. Gornjem Šeheru, gdje je takođe došlo do devastacije, gdje je uništavano drveće, samo je izostala reakcija javnosti. Tu su bageri kopali čas po obali, čas po rijeci bez ikakvog plana. Radovi su izvođeni oko pet mjeseci bez dozvole koje su tek naknadno dobijene – kaže Kalaba.

Kalaba ističe da su izvođači radova, koji su posjekli stabla prije par dana, tvrdili da imaju potrebne dozvole, između ostalih i od “Voda Srpske”.

– Međutim, iz “Voda Srpske” su to demantovali, da bi naknadno izdali dozvolu kada je šteta već učinjena. Mi za sada još ne znamo ko je nalogodavac ovakvih radova, a mora se znati, mora se znati odakle dolazi novac, mora se znati ko vrši nadzor. Iz Gradske uprave su najavili određene smjene – dodaje Kalaba.

Minja Savanović

Minja Savanović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ističe da su tražili imena izvođača radova, nalogodavca i projektnu dokumentaciju na uvid.

– Јa ne znam kako je moguće da nakon toliko godina neko sebi da za pravo da uđe u korito Vrbasa, da dovozi tolike količine kamena, i cementa i da se bukvalno uništi kompletna obala Vrbasa. Ako je već bilo potrebno to šetalište, moglo se na nekim mjestima spustiti do vode i prilagoditi samom terenu, a ne da se pravolinijski povuče i da se time ugroze sve biljne i životinske vrste – kaže on.

Savanović je naglasio da je temperatura Vrbasa tokom godina sa 14 porasla na 20 stepeni, što govori o velikoj količini otpadnih voda zbog čega su, kako kaže, neke životinjske vrste pred izumiranjem, kao što je autohtona vrsta pastrmke.

On je dao još jedan negativan primjer izgradnje u Banjaluci, kod Rebrovačkog mosta, gdje na mjestu gdje je planirana izgradnja kolektora, niču kaskadne zgrade.

– Građani se protiv te gradnje bore preko četiri godine i ne mogu da se izbore. Nažalost, uskoro će tu biti kaskadne zgrade i opet ostajemo bez kolektora. A da ne pričamo koliko je štete u gornjem toku Vrbasa načinjeno izgradnjom vikendica i uništavanjem sedre u rijeci za čiji jedan centimetar treba 10-50 godina da nastane – naglasio je Savanović.

Marijana Kapović Solomun

Profesorka Marijana Kapović Solomun, sa Šumarskog fakulteta u Banjaluci, rekla je da se tendencija gradonačelnika Banjaluke da savremene evropske vrijednosti dovede u naš grad kosi sa odnosom prema zelenoj infrastrukturi.

– Zelena infrastruktura nije samo pojedinačno stablo, neki žbun ili neka vrsta životinje, ptice ili insekta. To je jedna ozbiljna nauka i ona mora da prati razvoj grada. Kod nas ne postoji planski pristup. Kod nas je zelena infrastruktura pojedinačno sađenje stabala, nerijetko vidimo i ta pojedinačna stabala u saksijama kod novih zgrada. Takođe, imamo vrlo agresivnu urbanizaciju. Mi uopšte nemamo predstavu koliko imamo zelene površine po glavi stranovnika u Banjaluci – kaže Solomun.

Kapović Solomun je rekla da grad mora da ima katastar zelenila, da se zna gdje je šta posađeno i kako u narednih 10 godina treba da izgleda grad.

– Druga stvar, monitoring zdravstvenog stanja zelenila ne postoji u gradu Banjaluci. A nekada je bio obavezan. Stabla su se pregledala barem jednom u pet godina, ako je trulo postepeno se uklanjalo, rekonstruisalo ili liječilo. Međutim, ovdje se ovom problemu ošte ne pristupa sistemski nego stihijski – dodala je profesorica.

Sagovornici su se složili da se većina projekata u Banjaluci izvodi bez konsultacije i da je krajnje vrijeme da se struka i građani uključe za očuvanje grada na Vrbasu.

Izvor: bl-portal.com