Sve više mladih ima problema sa srcem: Zbog ovih simptoma treba da posjetite ljekara

Mnogi mladi ljudi se u posljednje vrijeme žale da im “srce preskače”, a i činjenica je da infarkt, bolest koja je karakteristična za stariju životnu dob, sve češće pogađa sve mlađu populaciju, što je danak ubrzanog tempa života, svakodnevnog stresa, ali i loših životnih navika.

U prilog tome govori i statistika – svakog sata od različitih oblika kardiovaskularnih bolesti umre šest osoba u Srbiji, od kojih je svaka osma u najproduktivnijim godinama života, između 25. i 64. godine života.

Nezdrava ishrana, cigarete, nedostatak fizičke aktivnosti, stres, nervoza, urođene mane, ali i geneteka, utiču na to da se sve veći broj mladih ljudi suočava sa kardiovaskularnim problemima.

Znaci koji kažu: posjetite ljekara

Iako je nekada važilo pravilo da se tegobe ovog tipa javljaju u poznijim godinama života, danas je statistika drugačija te bi i mladi ljudi trebalo da obrate pažnju na određene simptome. Puls koji prelazi 80 otkucaja u minutu, aritmije, preskakanja, to su znaci koji ukazuju da treba posjetiti ljekara, ali ne treba paničiti jer mogu biti samo trenutne tegobe.

Kardiolog u niškom Kliničkom centru, dr Miomir Ranđelović, u razgovoru za Blic objašnjava da loše navike i genetika najčešće utiču na razvoj kardiovaskularnih bolesti kod mladih ljudi, ali i stil života.

“Savremeni način ponašanja, neredovna ishrana, brza hrana koja je puna soli i masnoća, dnevno-noćni ritam života izmijenjen kasnim izlascima u grad, uz smanjenu fizičku aktivnost i konzumacju različitih stimulativnih supstanci, utiču na izmijenjeno lučenje hormona koji kontrolišu osnovne funkcije organizma” – objašnjava dr Ranđelović.

I rekreativci da obrate pažnju

Prema njegovim riječima, još veći problem je i tema iznenenadne smrti kod mladih sportista zbog ekscesivnog režima treninga bez jasne zdravstvene kontrole.

On ističe i da bi čak bi i rekreativci trebalo da se kontrolišu, bez obzira na to da li osjećaju problem ili ne .

Granice sve niže

Prema statistici, Srbija je na trećem mjestu po broju kardiovaskularnih oboljenja u svijetu, a ono što je zabrinjavajuće je što među pacijentima ima i mladih ljudi do 40, 45 godina.

Prema riječima ljekara, u Srbiji ima sve i više mladih ljudi koji dobijaju aterosklerozu, odnosno pate od propadanja krvnih sudova.

Iako je ateroskleroza dug proces postepenog sužavanja arterisjkih krvnih sudova, brz tempo života, stres, fizička neaktivnost u kombinaciji sa genetikom doprinosi da se javi i kod mlađih osoba.

Obavezni pregledi

Među mladima veliki broj je i gojaznih, čemu doprinosi pasivnost, sjedenje, ali i loša ishrana. Prema riječima kardiologa, potrebno je prekonstrolisati krvnu sliku, prije svega nivo  holesterola, krvni pritisak, i obavezno uraditi ekg.

“U rizičnu grupu mogu spadati mladi ljudi koji su u porodici imali već nekoga ko je u mlađem dobu imao  kardiovaskularni problem. Nije svaki bol u grudima alarm za uzbunu, ali svakako treba posjetiti ljekara naročito ako ste gojazni, pod velikim psihičkim opterećenem, imate visok pritisak, ili genetske predispozicije za razvoj bolesti” – dodaje ovaj ljekar.

Hladna voda nikako poslije fizičke aktivnosti

Ljekari apeluju da je potrebno biti oprezan prilikom ispijanja hladne vode iz frižidera naročito odmah nakon fizičke aktivnosti.

Konzumiranje energetskih pića svakoga dana i to više od preporučene doze može biti veoma štetno, kao i ispijanje kafe u velikim količinama, ali i masna i prezačinjena hrana.

Šta pomaže

“Brzi hod je izuzetno zdrava navika kada je prevencija srčanih bolesti u pitanju. Inače šetnja ima efekta i u lječenju najtežih bolesnika sa srčanom slabošću, sa 45 minuta dnevno kako u terapijske, tako i u preventivne svrhe. Što se starosnih granica tiče ograničenja ne postoje, odlično je za krvne sudove, stres i kondiciju” – dodaje dr Ranđelović.

Simptomi koje ne smijete ignorisati

Bez obzira na pol i godine, da li ste nekada imali problem sa srcem ili ne, ovo su simptomi koje ne smijete da ignorišete.

Prethodni simptomi praćeni mučninom ili povraćanjem, gušenjem, hladnim znojem, vrtoglavicom, otežanim govorom i zamagljenim vidom.

Prestanite da pušite

Svi oblici srčanih bolesti i bolesti krvnih sudova, od aritmija, slabljenja srčanog mišića, infarkta ili šloga mogu biti povezane sa pušenjem cigareta, kažu farmakolozi.

Pušenje generalno smanjuje imunitet i povećana sklonost ka zapaljenjskim bolestima. Samo jednu godinu od prestanka pušenja rizik od šloga i infarkta je drastično manji. Za dvije godine od prestanka, rizik da se dobije šlog biće skoro isti kao i kod nepušača.

Izvor: Blic/ Ivana Anđelković