Ne oblačite novu odjeću prije pranja, rizikujete dugotrajan osip

Ako ste od onih koji novu odjeću pronosaju prije nego što je operu, to bi mogli platiti iritacijom kože.

Alergijski kontakni dermatitis je reakcije imunološkog sistema na alergen koji je došao u kontakt s vašom kožom. On izaziva odgođenu reakciju na koži u vidu osipa koji se pojavljuje nekoliko dana poslije, a može trajati sedmicama.

“Kada vidimo alergijski kontaktni dermatitis, obično je to od boja s odjeće”, rekla je profesorica dermatologije Susan Dedorost sa Univerziteta Case Western Reserve i direktorica bolnice Cleveland Medical Center.

Disperzne boje se prvenstvo koriste u sintetičkim materijačima za odjeću poput poliestera i najlona.

Profesorica ističe da znojenje tijela i trenje mogu prouzrokovati širenje boje iz odjeće. Sintetička oprema za vježbanje – sjajni, rastezljivi i vodootporni materijali koji su danas toliko popularni često su krivci navedene probleme.

“Ako pacijent dođe i ima osip na stražnjem dijelu vrata i uz bok oko pazuha, prvo pitanje koje postavljam je šta oblači kad vježba”, kaže ona.

Nije jasno koliko su česte alergije na disperzne boje, ali postoji jedan način da ograničite rizik od loših reakcija.

“Pranjem nove odjeće možete ukloniti malo dodatnog bojila i tako imati slabiju izloženost”, rekla je profesorica dermatologije.

Alergijski osipi nisu jedini zdravstveni problem povezan sa hemijskim sredstvima.

U studiji iz 2014. godine, grupa istraživača sa Univerziteta Stockholm u Švedskoj testirala je 31 uzorak odjeće kupljene u maloprodajnim objektima, a koji su različiti u boji, materijalu, brendu, zemlji proizvodnje i cijeni i namijenjeni širokom tržištu.

Pronašli su vrstu hemijskog spoja nazvanog “kinolin“ (ili jedan od njegovih derivata) u 29 od 31 uzorka, a nivo ove hemijske supstance bio je naročito visok u odjeći od poliestera. Kinolin se koristi u bojama za odjeću, a Američka agencija za zaštitu životne sredine klasifikovala ga je kao “mogući kancerogen za ljude” zasnovano na nekim istraživanjima koja ga povezuju sa “aktivnošću koja pokreće tumor” na miševima, iako agencija takođe navodi da nijedna ispitivanja na ljudima nisu bila provedena za procjenu potencijala kinolina koji uzrokuje rak.

Izvor: klix.ba