5 teorija o porijeklu života: U koju vjerujete?

Razmišljanje o porijeklu života na Zemlji, razlozima njegovog nastanka, pa i samoj često se pronalazi u raznim religijama.

U naučnim krugovima prevladava teorija o Velikom prasku prema kojem je nastao prostor, vrijeme, materija i energija. Sam trenutak tog stvaranja naučnicima je i dalje nedokučiv.

Ipak, mnogo prije toga, ljudi su došli do pet teorija o porijeklu života na Zemlji:

1. Teorija Stvoritelja

Prema ovom vjerovanju, sve što je živo svoj nastanak duguje natprirodnoj moći, biću ili entitetu. Prema Bibliji odnosno hrišćanstvu svijet je stvoren za šest dana – prvi dan je stvoreno nebo i zemlja, drugog je razdvojeno nebo od vode, trećeg su stvoreni kopno i biljke, četvrtog Sunce, petog Mjesec i zvijezde, a šestog ptice, kopnene životinje i čovjek.

Prema islamu Alah je stvoritelj svega, dok je u trećoj najvećoj religiji hinduizmu, svijet stvorio bog kreacije Brahma. Prvi muškarac je bio Manu, a žena Shradha.

2. Teorija abiogeneze

Prema ovoj hipotezi, život je spontano nastao iz nežive materije, a koncept su osmislili rani grčki filozofi poput Aristotela, Platona i drugih. U antičkom Egiptu, vjerovalo se da je blato na obali rijeke Nil ishodište života, a iz njega su prvo nastale žabe, zatim zmije, pacovi i krokodili nakon što je prve žive čestice zagrijalo sunce. Teoriju spontanog nastanka života opovrgnuli su naučnici kroz 18. i 19. vek zahvaljujući otkriću mikroskopa, eksperimentu Frančeska Redija koji je dokazao da se larve mušica ne pojavljuju na mesu ako prethodno mušice na njega ne polože jaja te brojnim drugim eksperimentima. Tezu je u naučnim krugovima zamijenila ideja heterogeneze, odnosno nastanka života iz već živih materija.

3. Život došao iz svemira

Ova hipoteza još se naziva i Panspermia, a prema njoj život uopšte nije započeo na našoj planeti, već je došao iz svemira. Na primjer, nakon eksplozije kamenja na Marsu i pada meteora na Zemlju, došlo je do prenosa spora i drugih oblika života. Prema tome, ljudi su porijeklom Marsovci. Druga struja panspermista tvrdi da je život stigao s kometama iz udaljenih galaksija. Čak i da je ta teza tačna, nameće se pitanje porijekla života u svemiru koji je doputovao do nas.

4. Teorija vječnog života

Prema ovoj teoriji koja je bila popularna krajem 19. veka, različite vrste života su oduvijek postojale na Zemlji i uvijek će postojati, mijenjajući samo svoju formu. Budući da je nauka dokazala da Zemlja na postoji oduvijek, kao logično se pitanje nameće odakle je na nju došao život. Takođe, logička je pretpostavka da sve ima svoj početak, pa tako i život.

5. Teorija katastrofe

Žorž Kivje koji je živio od 1769. do 1832. i naziva se Ocem moderne paleontologije smatrao je da je Zemlju pogodila kataklizma usljed koje je došlo do međusobnih reakcija raznih jedinjenja i neorganskih materija, čime je nastala ona organska. Na primjer, led je pokrivao okeane pre tri milijarde godina, a Sunce je tada vjerovatno bilo i do tri puta slabije nego danas. Taj sloj leda je mogao štititi osjetljive organske molekule koji su izbili na površinu nakon kosmičkog udara.

Izvor: 24sata.hr