Veliki rat najtraženija knjiga

Roman “Veliki rat” Aleksandra Gatalice najtraženija je i naprodavanija knjiga u banjalučkim knjižarama.

Gatalica je za ovaj roman dobio dva prestižna priznanja, NIN-ovu nagradu i “Mešu Selimovića”, a knjiga je od pojavljivanja na tržištu privukla veliku pažnju ljubitelja pisane riječi.

– Pored romana Aleksandra Gatalice, izdvojila bih knjigu “Promena” prošlogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade Mo Jena, koja se pojavila prije desetak dana i jako je tražena – rekla je Tanja Todorović iz banjalučke knjižare “Kultura”.

Ističe da se na listi najtraženijih nalazi i “Putovanje kroz Portugaliju” Žozea Saramaga, pisca koji je takođe svojevremeno ovjenčan “Nobelovom” nagradom.

– Kada je riječ o srpskim književnicima, među najtraženijim je “Zlatno runo” Borislava Pekića. Uskoro očekujemo “Famu o biciklistima” Svetislava Basare i sigurni smo da će biti tražena – dodaje Todorovićeva.

Najpopularnija knjiga za djecu je “Mia i ja” koja je poslužila i kao inspiracija za animirani film.

– Najmlađi čitaoci najviše traže knjigu “Mia i ja”, kao i njene nastavke “Mia i vilenjaci” i “Mia i trubica” – rekla je Todorovićeva.

Da čitanje nije izašlo iz mode i da Banjalučani izdvajaju novac za knjige, potvrdila je i Dragana Bukara iz knjižare “Evro Đunti”.

– Moram priznati da Banjalučani prate trendove, kako savremene, tako i domaće književne scene. Od nove godine na vrhu top-lista nalaze se knjige “Kulturna istorija Srba” Jovana Deretića, “Upražnjeno mesto” Džoane Rouling, kao i “Putovanje kroz vreme” Džeronima Stiltona – kazala je Bukara.

Dodaje da je novo izdanje “Ahilovog peva” Medlina Milera privuklo veliku pažnju čitalaca.

– “Put kroz planine” Elizabete Mekregor , “Kraljica puta svile” Agnesa Imhofa, “Britanija roud 22” Amande Hopkins, “Lepo sanjaj” Masima Gramelinija knjige su koje svakodnevno prodajemo – kaže Bukara.

Dječija literatura

– Edukativne knjige kao što su mozgalice i radne sveske sa naljepnicama na osnovu kojih mališani uče brojeve i slova jako su tražene. Smatram da su ove knjige dobre u pedagoškom smislu, jer uvode najmlađe u svijet književnosti – kaže Dragana Bukara.

Izvor: Glas/Alekdandra Madžar