Otimačina za “Sulejmana”

Zbog popularnosti serije “Sulejman Veličanstveni” na ovdašnjim televizijskim kanalima, knjižare i biblioteke u Republici Srpskoj su i dalje pod opsadom građana i članova biblioteka koji nerijetko čekaju red da bi pročitali ili kupili knjigu o liku i djelu pomenutog turskog vladara.

To potvrđuje i Dragana Bukara iz knjižare “Evrođunti 1” u centru Banjaluke, odakle su razgrabljeni svi primjerci ove knjige, koja je i dalje apsolutni prodajni hit.

– Nije ostao nijedan primjerak, iako je knjiga o Sulejmanu Veličanstvenom na tržištu već nekoliko godina. Kada god se emituje neka popularna serija, poraste prodaja knjiga sa tom tematikom – navodi Bukara.

Slična je situacija i u knjižari “Kultura”, gdje naglašavaju da prodaja ide jako dobro i da su knjige sa tematikom iz popularne serije “Sulejman Veličanstveni” izuzetno tražene.

– Neko ih kupuje zbog serije, a neko zbog istorijskih činjenica i podataka. Srećom, na raspolaganju imamo još primjeraka – otkriva Dragana Bukara iz ove knjižare.

Snježana Barać, suvlasnica banjalučke knjižare “Libra”, navodi da su mušterijama jako interesantna izdanja sa otomanskom tematikom i istorijskim činjenicama o vladaru koji je sa svojom vojskom stigao čak do Beča.

– Otkako se pročulo da je to hit i otkako je počela TV serija, ljudi kupuju te knjige – ističe Baraćeva.

Istok dominira

Da popularne serije i te kako utiču na čitanost knjiga, pokazuju i podaci iz biblioteka širom Srpske. Tako Jelena Ružić, bibliotekarka Narodne biblioteke u Trebinju, tvrdi da se i u gradu na Trebišnjici uveliko čita literatura sa Istoka, a pogotovo u vezi sa Sulejmanom Veličanstvenim.

– Tako je bilo i kada su se pojavile serije “Ranjeni orao” i “Nepobjedivo srce”, napisane prema tekstovima romana Milice Jakovljević Mir-Jam. Te knjige su nam do tada kupile prašinu, a poslije smo morali da nabavljamo dodatne primjerke, jer je potražnja bila iznad naših mogućnosti – pamti Ružićeva.

S druge strane, Dragica Lazić, direktorka Narodne biblioteke u Doboju, kaže da je serija izazvala porast interesovanja članova ove ustanove za dijela Radovana Samardžića “Sulejman i Rokselana” i engleskog književnika Kolina Falkonera “Sultanov harem”.

– U svakom slučaju, dobro je da se ljudi vraćaju knjizi i da nauče nešto novo i utemeljeno istorijskim činjenicama – napominje Lazićeva.

U prijedorskoj Narodnoj biblioteci “Ćirilo i Metodije” navode da je popularnost knjiga vezanih za seriju “Sulejman Veličanstveni” kratkog daha.

– Pomama za sličnim djelima je bila i tokom televizijskog emitovanja španskih, meksičkih, brazilskih i drugih sapunica. To su serije “kradljivice vremena”, koje nemaju previše umjetničkog kvaliteta. nema tu ni pamćenja zgodnih citata. Dakle, nekvalitetne serije će otići u zaborav, a knjige će opstati ako su dobre – objašnjava Mara Ećim, direktorka ove biblioteke i profesorka srpskog jezika i književnosti.

Biljana Vučeta, bibliotekarka odjeljenja za odrasle prijedorske biblioteke, kaže da o Sulejmanu Veličanstvenom nemaju ništa osim knjige Radovana Samardžića, koju je 1976. godine štampala Srpska književna zadruga.

– Sada ju je ponovo pojavom serije objavila izdavačka kuća “Laguna” iz Srbije u savremenim koricama. Radi se o odličnom istorijskom romanu, koji govori o Otomanskom carstvu i Sulejmanu kao vladaru, koji je uvijek želio da osvoji Beograd, u čemu je na kraju i uspio. Naravno da serije pobuđuju interesovanje za knjigama. Tako se tražilo i djelo “1001 noć”, jer ljudi misle da je serija prepisana iz knjige. Međutim, to najčešće nije tako – ističe Vučeta.

Trenutni trend

Orijana Vuković, bibliotekarka Narodne i univerzitetske biblioteke RS, kaže da se knjige o Sulejmanu Veličanstvenom podižu i čitaju.

– One su samo trenutni trend, poput nekadašnje “Esmeralde”, a otkriću vam da naši članovi više traže Aleksandra Gatalicu i “Veliki rat”, sa kojim je ove godine osvojio NIN-ovu nagradu – kaže Vukovićeva, dodajući da NUB RS na raspolaganju ima gotovo sve beletrističke hitove.

Slično tvrdi i Jasna Savić, pravnica iz Banjaluke, kojoj NUB RS redovno izdaje člansku kartu broj 1, a dva puta ju je proglasila za čitaoca godine.

– Nisam gledala nijednu epizodu serije “Sulejman Veličanstveni” pa nisam imala potrebu da čitam te knjige. Najvjerovatnije se radi samo o trenutnom modnom hiru kao što su bile “Šeherzada” ili “Kasandra”. S druge strane, čitala sam knjige i gledala serije snimljene po djelima Mir-Jam, koje je ekranizovao Zdravko Šotra, a trenutno čitam roman “Princ na bijelom konju” Džudi Devero – kaže Savićeva.

Nenad Marković, najaktivniji čitalac prijedorske biblioteke za 2012. godinu, ističe da je čitao Falkonerovu knjigu “Sultanov harem” čim je počela da se emituje serija “Sulejman Veličanstveni”.

– Međutim, čim sam je pročitao, batalio sam gledanje serije. Kakva serija, kakvi bakrači! To mi je još jedan dokaz da su knjiga i hartija mnogo bolje od pokretnih slika. Knjigu u rukama ništa ne može da zamjeni – naglašava Marković.

Izvor: Press/Bojan Rečević