Obavezna praksa: Univerzitet u Banjaluci planira da uvede novinu

Za dobar dio studenata Univerziteta u Banjaluci praksa bi od iduće akademske godine trebala biti obavezna, a ne, kao što je do sada bio slučaj, fakultativna.

U pitanju je novina u odnosu na trenutnu situaciju, koja studentima dozvoljava da biraju hoće li u toku studiranja, u svom polju obrazovanja, u institucijama, ustanovama ili preduzećima, obavljati praksu koja će im omogućiti da steknu praktična radna iskustva.

Za sada još nije poznato koji broj studenata će biti obuhvaćen ovom izmjenom, jer će svaki fakultet pojedinačno odlučivati na kojim studijskim programima će biti potrebna obavezna praksa.

Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin je poručio da je cilj obavezne prakse da praktična nastava bude što zastupljenija na svim studijskim programima na Univerzitetu u Banjaluci.

“Naša namjera je generalno povećanje praktičnog dijela nastave. Želimo da naši studenti po završetku odgovarajućeg studijskog programa budu konkurentni na tržištu, kako bi njihove izlazne kompetencije, odnosno znanja kojima raspolažu bila upotrebljiva u realnim uslovima”, naveo je Gajanin.

Izuzeci

Iako je namjera UNIBL da se uvede obavezna praksa za sve studente, Gajanin je potvrdio da su mogući izuzeci.

“Imate studijske programe koji neće imati interes za klasičnu studentsku praksu. To su neki od studijskih programa, možda humanističkih i društvenih nauka, tako da ako pojedini fakulteti procijene da im to nije potrebno, za njih će studentska praksa i dalje biti fakultativna”, istakao je Gajanin.

Objasnio je da bi u zavisnosti od fakulteta do fakulteta ta praksa trebala da se održava u preduzećima ili kompanijama.

“Da bi zaživjela praksa u realnim uslovima moramo izmjeniti studijske programe i to smo već uradili na nekim od fakulteta. Recimo, Medicinski fakultet je na svim svojim studijskim programima uveo obaveznu studijsku praksu. Ona se na Medicinskom fakultetu zove klinička praksa i valorizovana je kroz odgovarajuće ECTS bodove. Nastavnici, odnosno saradnici učestvuju u izvođenju takve prakse u odgovarajućim zdravstvenim ustanovama. Po sličnom modelu trebalo bi uvesti studentsku praksu za druge fakultete”, rekao je Gajanin.

Period

Naveo je da će svaki fakultet pojedinačno odlučivati kada će ta praksa biti obavezna.

“Obično je praksa potrebna na završnim godinama, i to na predmetima koji su ključni za odgovarajući studijski program, odnosno na predmetima koji opredjeljuju studente za odgovarajuće zvanje”, kazao Gajanin.

Dužina prakse će takođe varirati od fakulteta do fakulteta, pa tako može trajati od tri do šest mjeseci, pa ako je potrebno čak i jednu godinu.

“Praksa će se za studente obezbjeđivati preko fakulteta, odnosno Univerziteta u Banjaluci. Tačno će se znati gdje će je obavljati i ko će studentima biti mentori”, naveo je on.

Mentori

Mentori će, prema njegovim riječima, biti pojedinci iz kompanija ili ustanova u kojima će studenti obavljati praksu.

“Mentori će biti zaduženi za praćenje napretka i kontrolu usvajanja praktičnih znanja studenata”, naveo je Gajanin.

Planirane izmjene se moraju uvrstiti u interne akte Univerziteta u Banjaluci. Gajanin očekuje da će taj posao biti završen do početka 2021/22. akademske godine.

“S obzirom da ćemo usaglašavati sve akte Univerziteta prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, iskoristićemo priliku da u okviru toga uskladimo kurikulume svih studijskih programa koji zaista imaju interes da uvrste praksu kao obaveznu”, naveo je Gajanin.

Iskustvo

Iako je trenutno studentima ostavljena mogućnost izbora, mnogi se i sada opredeljuju za praksu tokom studija.

“Za razliku od većine drugih fakulteta Univerziteta u Banjaluci, studenti Elektrotehničkog fakulteta na četvrtoj godini imaju, doduše, izborni predmet Stručna praksa. Međutim, iako je u pitanju izborni predmet, on je već godinama praktično obavezan, jer ga studenti biraju u velikoj većini slučajeva”, istakla je predsjednica Saveza studenata Elektrotehničkog fakulteta i apsolvent Nikolina Govedarica.

Kazala je da, kao jedan od studenata koji je obavljao stručnu praksu, može reći da je to iskustvo u mnogome doprinijelo zaokruživanju i konkretizaciji do tada stečenog znanja.

“Svakako moram istaći da je pored podloge koju smo imali prethodno, mnogo toga naučeno na konkretnim i realnim primjerima, za dosta kraće vrijeme nego što bi to bilo da smo ga proveli u klupama na fakultetu”, navela je Govedarica.

Objasnila je da je upravo to razlog zbog kojeg bi studenti trebali da imaju stručnu praksu.

“Mislim da je veoma bitno da studenti kroz praktičan rad primjene svoje znanje, u što je moguće ranijem stadijumu svog studiranja. Većina studenata s drugih fakulteta nikada nije imala dodir s realnim zadacima prije nego što je krenula da ulazi u radni odnos. Stručna praksa bi doprinijela približavanju stvarnih zadataka studentima, koji uglavnom ne znaju šta ih čeka nakon što završe fakultet, niti koja sfera ih može konkretno zanimati. Kroz program stručne prakse prošli bi i studenti koji bi dobili i ponudu za posao nakon završene prakse i fakulteta, što bi bila jedna stepenica manje na usponu ka karijernom napredovanju”, zaključila je ona.

Korist i za kompanije

Iako je glavni cilj da studenti imaju najviše koristi od obavezne prakse Gajanin poručuje da i kompanije u tome mogu pronaći korist i za sebe.

“S jedne strane se studenti u toku prakse mogu predstaviti kompaniji, gdje budu sticali svoja prva radna iskustva, a s druge strane te firme će imati mogućnost da prepoznaju one koji su najbolji i da ih možda angažuju po završetku fakulteta”, kazao je Gajanin.

Izvor: Srpskainfo / Autor: Vesna Popović