Izgradnja nasipa prioritet

Postoji čak 61 kritična tačka odbrane od poplava na banjalučkom području, među kojima su Rebrovački most, desna obala Vrbasa naselje Karanovac, te Žuti most kod “Incela”, navedeno je u dopuni Procjene ugroženosti od elementarne nepogode i druge nesreće, koju je usvojio Gradski štab za vanredne situacije.

Među kritičnim lokacijama su i Rebrovački ili Kočićev potok, Đurđevački potok, rijeka Široka na lokacijama Ulica Kralja Aleksandra I Karađorđevića, Podgorička, Rakovačkih rudara, Bitoljska, Šargovački potok, rijeka Dragočajka i druge.

Ono što je karakteristično za sve te kritične tačke je to da su prvenstveno ugroženi stambeni objekti, a samim tim i potencijalno ljudski životi.

Izvođenje radova je počelo na regulaciji Kočićevog potoka, koji je prouzrokovao veliku štetu na objektima i infrastrukturi za vrijeme avgustovskih poplava.

“Najpotrebnije nam je redovno čišćenje rijeka i potoka, to definitivno predstavlja najveću opasnost od poplava. Ja sam oko mosta nekoliko puta čistio svojim bagerom bez ikakve nadoknade, jer je stanje bilo veoma zapušteno i zapušeni odvodi”, kazao je u petak Momčilo Gnjatović, predsjednik Savjeta MZ Dragočaj.

U izvještaju je istaknuto da je neophodno u što kraćem vremenskom roku izgraditi vodozaštitne objekte na najkritičnijim tačkama i da zbog više faktora apsolutna zaštita o poplava ne postoji.

Kao najvažnije preventivne mjere zaštite od poplava navedeni se izgradnja nasipa na rijekama Vrbas i Vrbanja te drugim vodotocima, kao i druge vrste redovnog održavanja i čišćenja potoka, kanala, šahtova i kolektora.

Takođe, kao bitan faktor se navodi i unapređenje saradnje s Hidrometeorološkom službom i posebno s HE Bočac u vezi s blagovremenom najavom ispuštanja voda iz hidroakumulacije.

Važno je, stoji u izvještaju, obezbijediti poštovanje Regulacionog plana “Obala rijeke Vrbas” i spriječiti izgradnju stambenih i drugih objekata u vodnom zemljištu i zaštitnim pojasevima.

Još jedan od problema koji su u izvještaju uočljivi je što korito rijeke Vrbas skoro cijelom svojom dužinom (40 km) nije regulisano, osim na lokaciji Delibašino selo.

Kako je navedeno u Procjeni, potencijalnu opasnost za građane i imovinu predstavlja i to što na sve tri tačke na kojima se vrši osmatranje vodostaja imaju neki problem. Na hidrološkoj stanici Banjaluka radi se mehanički pa mjerenje u relanom vremenu nije dostupno, dok na stanicama Vrbanja i Vrbas koje su automatske takođe postoje problemi u preuzimanju podatak u realnom vremenu, ali zbog toga što su iste u vlasništvu “Voda Srpske” i prenos podataka često ne funkcioniše. Još jedna potencijalna opasnost je i eventualna havarija na HE Bočac uprkos tome što je od grada udaljena oko 40 km.

Kada su u pitanju klizišta, ukupno će biti sanirano 26.

“Elementarne nepogode koje su uzrokovale poplave, bujice i klizišta koji su zadesili naš grad i cijeli region zahtijevaju da se izvrši analiza i uradi sveobuhvatna dopuna Procjene ugroženosti grada. U pitanju je sadržajan i kompleksan dokument koji je sada urađen”, izjavio je Slobodan Gavranović, komandant Štaba i gradonačelnik Banjaluke.

Porasla temperatura

U dopuni Procjene navodi se kako je za Banjaluku u posljednjih 10 godina primijećeno povećano izlijevanje potoka i rijeka, kao i promjena klime.

Od 2003. do 2015. prosječna temperature se podigla za skoro dva stepena, dok je u istom periodu najveća razlika primjetna u zimskim mjesecima, gdje ta brojka iznosi tri stepena Celzijusova.

Izvor: Nezavisne