Istorija čeka bolja vremena

Partizansko groblje u mjesnoj zajednici Pobrđe, jedno od spomen-obilježja od velikog značaja za grad Banjaluku, godinama je prepušteno zubu vremena, a sanacije nema ni na vidiku.

U skladu sa Zakonom o spomenicima i spomen-obilježjima oslobodilačkih ratova, ovo groblje je od aprila 2014. na Listi spomenika i spomen-obilježja koji imaju veliki značaj za Banjaluku. Slovo zakona kaže da sredstva za njegovo održavanje, sanaciju i uređenje dolaze iz gradskog budžeta, ali do danas nije bilo ulaganja.

“Za navedeno spomen-obilježje potrebno je izraditi projektnu studiju za sanaciju i konverzaciju spomen-groblja, kao i projekat uređenja zelenih površina. S obzirom na navedeno, radovi nisu mogući dok se ne izradi spomenuta projektna studija za sanaciju”, pojašnjavaju iz Gradske uprave.

Uprkos tome što je novac za Partizansko groblje u budžetu grada predviđen, zasad se ne zna koliki će biti njegov iznos, a cijela finansijska priča trenutno počinje i završava na poslovima košenja, orezivanja ukrasnog grmlja i drveća na zelenim površinama na kojima se nalaze spomen-obilježja, za koje je izdvojeno 4.000 KM.

“U budžetu grada se tek od 2014. planiraju sredstva za ovu namjenu, a loše stanje spomen-obilježja može se djelimično opravdati činjenicom da je ova oblast zakonski regulisana tek dvije godine ranije”, ističu iz gradskog Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu.

Djelimično opravdanje teško pada i članovima Gradskog odbora SUBNOR-a, odakle poručuju da su posljednju sanaciju Partizanskog groblja u MZ Pobrđe uradili upravo oni, još davne 2007. godine, te da je ta investicija iznosila 12.061 KM.

“Takođe, u dvije godine smo obnovili sva partizanska groblja na teritoriji grada, gdje je utrošeno oko 100.000 KM. Sada kada je na snazi Zakon o spomenicima, mi smo tu nemoćni jer obnova i održavanje više nisu u našoj nadležnosti”, poručili su iz SUBNOR-a Banjaluka.

Istaknute ličnosti

Partizansko spomen-groblje u MZ Pobrđe se nalazi u okviru banjalučkog Novog groblja. Izgrađeno je poslije Drugog svjetskog rata, a na njemu su sahranjeni, između ostalih, Rudi Čajavec, Rada Vranješević, Franjo Kluz, Rade Ličina i Ranko Šipka.

Izvor: Nezavisne