Ne postoji lijek koji može zamijeniti vježbanje

Sjedilački način života je jedan od najvećih problema savremenog društva. Najviše ljudi u svijetu danas umire od kardiovaskularnih bolesti, od kojih su najčešći srčani udar i ateroskleroza, a posljedica su nekretanja i loših prehrambenih navika.

Međutim, i pored ovih upozoravajućih podataka, od 50 do 70 posto ljudi živi upravo sjedilačkim načinom života.

“Osnovni preduslov za zdrav život svakog čovjeka je redovno kretanje, odnosno tjelesna aktivnost”, podsjeća Lejla Šebić, fitness trener i profesorica sporta.

Prostor i oprema

“Nažalost, veliki broj ljudi zanemaruje svoje tijelo i nikada tokom života ne osjete sve sjajne mogućnosti koje im može pružiti zdravo, funkcionalno i trenirano tijelo. Ljudi koji se ne kreću jednostavno propadaju, mišići im atrofiraju, nagomilavaju se kilogrami, opada imunitet i javljaju se brojne bolesti. Ne vježbati znači ne živjeti ispunjenim životom”, rekla je Šebić.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje do 300 minuta sedmično aerobnih vježbi za većinu odraslih osoba, što bi bilo gotovo 45 minuta vježbanja svaki dan. To, ističe Šebić, ne znači da svaki dan trebate ići na fitnes, ali se svaki dan trebate kretati, hodati, penjati uz stepenice, jednostavno baviti se nekom tjelesnom aktivnošću, a ne pasivno sjediti.

“Često se pogrešno misli da su za očuvanje i poboljšanje tjelesne kondicije potrebni puno slobodnog vremena, adekvatan prostor i oprema. Međutim, činjenice govore da ne mora biti tako jer se danas sve više promoviše hodanje, trčanje, vožnja biciklom, plivanje ili plesanje kao oblik svakodnevne aktivnosti. Možemo jednostavno koristiti stepenice umjesto lifta ili dugotrajnu šetnju sa psom”, pojašnjava Šebić.

Foto: Alen Ćirić

Važno je, ističe ona, odabrati i aktivnosti koje dozvoljavaju kreativnost, a možemo uključiti i prijatelje, što dodatno motiviše i potiče ustrajnost, a smanjuje neaktivnost, posebno sjedenje pred ekranom. Barem 30 minuta brzog hoda ili vježbanja dnevno, što može biti podijeljeno i u dva dijela, osiguravaju minimalno potrebnu aktivnost za očuvanje zdravlja.

Smanjenje rizika

“Možete odabrati bilo koje vježbe koje vam se dopadaju, važno je da se krećete svaki dan. U 21. stoljeću najčešće bolesti i uzrok smrtnosti postaju kardiovaskularna oboljenja, pretilost, dijabetes tipa 2, osteoporoza i maligne bolesti. Rizik za njihov nastanak pripisuje se lošim životnim navikama, pušenju i fizičkoj neaktivnosti. Uz pravilnu prehranu i redovnu tjelesnu aktivnost, smanjujemo rizik za mnoge bolesti, ali i potrebu za uzimanjem lijekova. Značajno utječemo i na bolji kvalitet života, kako u mladosti tako i u starijoj životnoj dobi”, ističe Šebić.

Ona napominje kako tjelesno vježbanje može biti zamjena za brojne lijekove, ali ne postoji lijek koji može zamijeniti tjelesno vježbanje. Vježbanje je korisno i kod oboljelih, samo treba biti strogo kontrolisano i dozirano u odnosu na stanje bolesnika.

Studije potvrđuju da, bez obzira na dob, spol, zdravstveno stanje ili neki drugi faktor, tjelesna aktivnost donosi niz zdravstvenih prednosti, od održavanja zdravlja do ubrzavanja oporavka ili poboljšanja stanja kod bolesnih osoba.

Trajna promjena životnog stila – bez izgovora

Ljudi često govore da je za njihov tjelesni izgled odgovorna genetika, ali zaboravljaju činjenicu da su tjelesna neaktivnost, gledanje TV-a, pasivno konzumiranje prekomjernih kalorija, hedonistički način života i kriv izbor hrane uzrokovali debljanje.

“Ova poruka se većini ljudi neće svidjeti, ali ipak je istinita: samo trajna promjena životnog stila, zdrava umjerena ishrana uz redovnu tjelesnu aktivnost tokom cijele godine mogu pomoći da ostvarimo idealnu liniju. Redovno vježbanje mora biti sastavni dio života svakog čovjeka, bez izgovora”, poručuje Šebić.

Izvor: avaz.ba / Autor: Zijada Karić