Udahni, duboko, mnogo je važno!

Da li znate da mi danas, uglavnom, koristimo samo 30 do 40 odsto kapaciteta naših pluća? To je jedan od razloga zašto se nekada bez razloga osjećamo umorno. Osim toga, nedovoljno kiseonika uzrokuje i neke bolesti.

Mala količina kiseonika koja se unosi u tijelo zbog nepravilnog disanja uzrokuje odumiranje ćelija, a to utiče na pojavu nekih bolesti, ali i na starenje organizma.

Da bismo sačuvali mentalno i fizičko zdravlje, vitalnost i mladolikost, vježbe disanja su idealno rješenje.

Sigurno ste primijetili da su obrasci vašeg disanja povezani s vašim emocionalnim i mentalnim stanjem. Kada biste obratili pažnju, uvidjeli biste kako dišete dublje i sporije kada ste opušteni, a brže kada ste uzbuđeni ili se ljutite.

Mozak je organ kojem treba tri puta više kiseonika od ostalih organa. Ako ne dobije dovoljno kiseonika, on ga crpi iz ostalih organa. Unosom kiseonika aktiviraju se neuroni u mozgu, pinealna i pituitarna žlijezda koje otvaraju vrata mentalnom potencijalu.

Da vježbanje svjesne kontrole nad dahom stimuliše i povećava životnu energiju, znale su i drevne civilizacije. Prema vjerovanjima indijskih jogija, životna sila – prana, struji kroz nas i prožima čitav univerzum.

Djeca prirodno dišu stomakom, ali kako odrastaju, gube naviku trbušnog disanja. Dah postaje sve plići i kraći, a kapacitet pluća je sve manji zato što umjesto stomakom dišemo grudima i tako punimi vazduhom samo gornju trećinu pluća, a tijelo ulaže više energije za širenje grudnog koša nego kod disanja stomakom.

Prilikom disanja stomakom pri udahu dijafragma se povlači prema dole. Abdomen se širi na sve strane i zato se takvo disanje naziva trbušnim. Ovakvim disanjem ne samo da unosimo više kiseonika, nego koristimo manje napora i istovremeno unutrašnje organe.

U abdomenu se nalaze dvije trećina ukupne količine krvi. Ritmičnim pokretanjem dijafragme i trbušnih mišića organi se pritiskaju i tako abdomen pumpa i pokreće krv i limfu kroz tijelo. Tako rasterećujete srce koje radi mirnije i s manje napora, dok se cirkulacija poboljšava.

Postoje brojnetehnike disanja, a najjednostavnija od njih je tehnika potpunog dubokog disanja. Izvodite je u uspravnom sjedećem položaju.

Dišite duboko cijelim stomakom, srednjim delom grudnog koša i zatim gornjim delom. Vježbu izvodite opušteno i bez naprezanja. Pri udahu stomak polako izbacujet ka napolje, a pri izdahu vraćajte ga prema leđima.

Udisanjem što veće količine vazduha tokom nekoliko minuta izvođenja ove vježbe, tijelo će dobiti veću količinu dragocjenog kiseonika, a time i veću količinu energije. Vježbanje disanja u prirodi, kraj mora, rijeke, veoma je blagotvorno za čitav naš organizam.

Probajte, tako ćete, između ostalog, aktivirati i takozvani hormon sreće.

Izvor: Mondo