Šta se dešava kada smo pod stresom: Naše tijelo prođe kroz tri faze za samo jedan minut

Kad smo pod stresom, naše tijelo prelazi u stanje “hitnosti” i počinje ubrzano da radi kao motor automobila koji je u punoj brzini.

Ako razumijemo šta se dešava u našem organizmu dok smo izloženi stresu, lakše možemo da ga kontrolišemo, smatra Majkl J. Porter, predavač na Molekularnoj genetici Univerziteta u Lankaširu.

On kaže kako stres zapravo ne mora uvijek biti loš. Stres nas čini bržim, jačim, okretnijim, a mozak bolje radi, pamti detalje… Zato neki ljudi sebe namjerno dovode u stresne situacije ili se odlučuju da učestvuju u ekstremnim sportovima.

Problem je stres koji nije pod kontrolom: on može da nas “smrzne” u trenutku, a mozak kao da prestane da radi, postanemo nesposobni da razmišljamo.

Šta se događa u tijelu kad smo pod stresom?

Kada osjećamo stres, naše tijelo prelazi u stanje hitnosti, kao da je neko pritisnuo – turbo. U našem organizmu se sve ubrzava, na neki način postajemo “super čovjek”. Postajemo izuzetno budni, sposobni da brzo reagujemo.

Mozak ubrzano radi, memorija se povećava i sposobni smo da zapamtimo svaki detalj onoga što vidimo, čujemo ili osjećamo. Tada nam se čini kao da je vrijeme stalo, kao, na primjer, nakon saobraćajne nesreće.

U tijelu, preciznije u dijelu malog mozga koji zovemo hipotalamus, aktivira se cijeli niz hormona koji je podstaknut oslobađanjem CRH hormona, prenosi Daily Mail.

To rezultira ubrzanim disanjem, povećanjem krvnog pritiska i brzine otkucaja srca. Krv se seli iz drugih dijelova tijela u mišiće – što rezultira većom snagom i izdržljivošću.

Rad imunološkog sastava se ubrzava, a krv se priprema za zgrušavanje – u slučaju da budemo povrijeđeni.

Mozak počinje da radi sve bolje – hrani se većim dozama glukoze i kiseonika. Naše tijelo u stresnim situacijama radi ubrzano poput nekog motora koji, ako tim tempom radi predugo, pregrije se i izgori.

Fiziološke promjene, uključujući povišen pritisak, veći nivo glukoze u krvi i smanjen apetit, kratkoročno su važne za prilagođavanje koje obično uzrokuje vrlo malo oštećenja.

Tišina djeluje blagotvorno na stresno stanje

Iako mnoge konstantne zvukove i ne čujemo jer smo navikli na njih, oni negativno djeluju na naše moždane ćelije koje se zapravo nikada ne mogu da se odmore od tih nadražaja.

Naučnici kažu da sjedenje u tišini blagotvorno djeluje na ljude i popravlja štetu koju čini prevelika količina zvukova. Kada nastupi tišina, mozak se umiri, a tada se osjećamo mirno i spokojno.

Tišina nas umiruje i usporava, a samim time nam daje priliku da se riješimo nagomilanog stresa.

Izvor: prva.rs