Smijeh topi kalorije i pojačava imunitet

Objavljeno: 17. 4. 2018 u 10:14h

Brojna istraživanja upućuju na to da smijeh jako pozitivno djeluje na čovjekovo zdravlje.

Tako su istraživači na Univerzitetu Indijana početkom devedesetih godina pozvali studente da dobrovoljno daju krv, pa ih “počastili” kino-kartama za projekciju urnebesne komedije.

Gledaoci su se tokom projekcije grohotom smijali, ali nisu znali da će kad izađu iz kino-dvorane još jednom dati krv.

Istraživači su uporedili i analizirali u laboratoriji dva uzorka krvi i nalazi su pokazali da je u krvi koja je uzeta nakon filma bio znatno veći broj ćelija koje čuvaju imunitet nego u krvi koja je istim ljudima uzeta prije gledanja filma.

Kako bismo se nasmijali, dijafragma se mora podignuti 18 puta u sekundi pa smijanje prisiljava naše trbušne, ramene i grudne mišiće na zbijanje, a u toj “vježbi” učestvuju i srce, pluća te jetra.

 Između ostalog, tako se tokom smijanja povećava udio kiseonika koji kroz krv ulazi u naš organizam, što nas brzo može snabdjeti energijom. Postoje istraživanja koja su dokazala da smijeh ubrzava rad srca za 10 do 20 odsto te povećava protok krvi kroz krvne žile za 22 odsto.

Hormon sreće

Dok se smijemo, hipofiza podstiče oslobađanje opijata sličnih morfijumu, a raste i lučenje hormona sreće: serotonina, endorfina, dopamina i noradrenalina. Naučnici su davno utvrdili da ti hormoni djeluju direktno na ljudski mozak, stvarajući osjećaj zadovoljstva i sreće. Tako na kraju smijeh djeluje preventivno i blagotvorno u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, poboljšava neurološki sistem te omogućava bolji san. Smijeh nam, između ostalog, pomaže i da lakše prebrodimo krizne situacije u životu, te pomaže da se oslobodimo negativnih emocija, između ostalog straha, ljutnje, bijesa i ogorčenosti, što takođe doprinosi psihičkoj stabilnosti.

Nažalost, uprkos svim pozitivnim efektima smijeha – rijetko se smijemo. Istraživanja pokazuju da se odrasli ljudi nasmiju tek od 13 do 17 puta tokom dana, što nerijetko i nije povezano s nekim zaista duhovitim podražajima, nego situacijama koje nisu nužno smiješne.

Iskren osmijeh

Tako neka istraživanja upućuju na to da se čak 80 odsto smijeha dogodi u običnom razgovoru. Djeca se nasmiju i do 300 puta na dan. Naučnici tvrde da ta razlika proizlazi iz činjenice da je djeci zapravo sve oko njih novo i neočekivano, pa tako i smiješno, dok odrasli u smiješnim situacijama uvijek traže razloge. Pokazalo se da tokom samo 10 minuta smijeha dnevno možemo sagorjeti 50 kalorija. Naravno, sat smijanja na dan neće zamijeniti sat vremena u teretani, ali svakako može pomoći da lakše dostignete i održavate željenu težinu. Grohotom se smiju često ljudi koji žele privući pažnju (ponekad je i znak nekog lakšeg oblika duševne bolesti). Cerekanje slično kokodakanju označava uživanje u tuđoj nevolji. Roktanje dok se smijemo može se povezati s onima koji sebe smatraju superiornima. Smijanje iz trbuha najčešće znači da smo prijateljski raspoloženi. Ljudi koji se podsmjehuju najčešće su vrlo nezreli i bezosjećajni. Oni koji se smiju sebi u bradu su obzirne, ali često i povučene osobe. Ljudi prepoznaju iskreni smijeh tako što se nesvjesno i sami nasmiju.

Izvor: 24sata.hr

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.