Ovu biljku ne smijete dirati: Posljedice su katastrofalne!

Opasna i agresivno šireća biljka zvana gigantski svinjski korov pojavila se i u BiH!

U Sloveniji je zabilježena u Ljubljani i okolini te Mariboru, gdje je vjerovatno “izbjegla” iz botaničkog vrta. U Bosni i Hercegovini zabilježena je u okolini Sarajevo, a utvrđeno je kako se ovdje nalazi vjerovatno već od 2007. godine.

U Hrvatskoj je ova vrsta zabilježena na jednom nalazištu u Međimurju, na obali rijeke Mure.

Ako nekim slučajem koža dođe u dodir sa toksinom koji luči gigantski svinjski korov, treba što prije mjesto dodira zaštititi od sunčevog svjetla (nekoliko dana), isprati hladnom vodom i sapunom te se obavezno javiti doktoru

Nema mjesta panici ako znate kako biljka izgleda i ako je izbjegavate.

Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum, takođe poznat pod imenom gigantski kravlji peršin, en: Giant Hogweed) biljka je iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veličine, liči običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj Anđeliki (Angelica archangelica).

Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.

Gigantski svinjski korov ima lijepe bijele cvjetove, ali ako dospije u oko uslijediće sljepilo koje se uglavnom ne može liječiti.

Ako je dotaknete, u početku je koža crvena i počinje svrbež. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Kako bi došlo do oporavka moguć je i boravak u bolnici. U Njemačkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, zabilježeno je oko 16.000 žrtava u jednoj godini.

Dovoljno je samo dotaknuti list da bi se na tom mjestu pojavile rane slične opeklinama čije se posljedice trpe mjesecima, a na koži trajno ostaje tamnocrvena fleka. Najgora je spoznaja da je biljku teško istrijebiti i zato ju je najbolje izbjegavati.

Gigantski svinjski korov odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je dlačicama, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike.

Porijeklo

Mnoge strane biljke su uvezene u Englesku u 19. stoljeću, uglavnom za za potrebe ukrašavanja.

Neke su postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po cijelom britanskom ostrvu, naročito duž riječnih obala. Takođe se proširila u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. Jednako je opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, koja ugrožava lokalne vrste biljaka.

Uvedena je u Francuskoj u 19. stoljeću od strane botaničara, a cijenjena je od strane pčelara.

Zaštita

Da bi se zašzizili od toksina Gigantskog svinjskog korova potrebno je nositi zaštitnu odjeću, uključujući i zaštitu za oči.

Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljno oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.

Gigantski svinjski korov se može suzbiti:

• iskopavanjem
• odsijecanjem cvjetova (biljka može ostaviti nekoliko hiljada sjemenki)
• košenjem
• preuređenjem zemljišta
• ispašom
• špricanjem
• tečnim azotom

Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti gigantski svinjski korov bez vidnih smetnji.

Izvor: novi.ba