Hrana koja podiže raspoloženje

Hrana unesena u organizam mijenja hemijske procese u mozgu i tako utiče i na dobro i na loše raspoloženje. 

Naučno je dokazano da pojedine namirnice koje unosimo u organizam različito djeluju na raspoloženje. Pravilnim odabirom, hrana nas može oraspoložiti, a i spriječiti razvoj pojedinih bolesti.

Potrebno je unositi kompleksne ugljene hidratze koji imaju nizak glihemijski indeks (“slatki indeks” – predstavlja brzinu kojom raste nivo šećera u krvi poslije uzimanja iste količine određene vrste hrane). Time se glukoza u krvi polako oslobađa, a osjećaj sitosti je duži.

Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utiče na to kako razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije, mozak iskoristi oko 20%, a što bolje hranite mozak, to će on bolje funkcionisati.

Ljudi najčešće biraju hranu prema vlastitim kriterijumima, ne mareći previše kakav će ona efekat imati na njihovo raspoloženje. Hrana unesena u organizam mijenja hemijske procese u mozgu i tako utiče i na dobro i na loše raspoloženje.

Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se sintetizuju hemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše govori o serotoninu, koji utiče na dobro raspoloženje.

Ugljeni hidrati – prijatelji mozga

Različite vrste šećera različito djeluju na mozak. Glukoza, dekstroza, saharoza i visoko rafinisani šećeri koji se nalaze u slatkišima ulaze u krvotok vrlo brzo i izazivaju prekomjerno lučenje insulina, koji je potreban kako bi šećer ušao u ćelije pojedinih tkiva. Posljedica je naglo snižavanje glukoze u krvi i pojava stanja hipoglihemije. U tom stanju osoba gubi koncentraciju, osjeća se razdražljivo, nervozno i pospano.

Kako bi to spriječili, potrebno je unositi kompleksne ugljene hidrate koji se nalaze u namirnicama bogatim biljnim vlaknima. Takve namirnice imaju nizak glihemijski indeks (GI), što znači da njihovi ugljeni hidrati sporo ulaze u krvotok i ne izazivaju prekomjerno lučenje insulina. Na taj se način glukoza u krvi polako oslobađa, ne izaziva stres i pospanost nakon konzumiranja, a osjećaj sitosti je duži.

Hrana koja najbolje utiče na rad mozga:

• Voće – grejp, jabuka, trešnja, narandža i grožđe imaju nizak GI. Voće ima niži GI od voćnih sokova, jer sadrži vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera. Tako su cijela jabuka ili narandža bolje za mozak od njihovog soka. Ipak, svježe iscijeđeni sok sadrži mnogo pulpe, pa je svakako bolji izbor od industrijskog.

• Cjelovite žitarice – zobena kaša i mekinje imaju najniži GI, dok cornflakes i ostale žitarice prevučene šećerom imaju visoki GI.

• Povrće i leguminoze – grah, grašak, mahune i leće imaju najniži GI, a krompir i mrkva najviši.

• Mliječni proizvodi – mlijeko i jogurt imaju nizak GI, nešto viši od leguminoza, ali niži od voća.

Moćni kofein

Od davnina je poznato da kafa uklanja jutarnju mrzovolju, podiže popodnevno raspoloženje i svakim ispijanjem izmami osmijeh na lice. Naučno je dokazano da kofein podiže raspoloženje i izaziva ovisnost, pa mnogi jutarnji ritual ispijanja kafe nikako ne preskaču.

Za vrijeme studiranja česte su situacije kada je potrebno probdjeti cijelu noć kako bi se ispunile sve fakultetske obaveze. Brucoši, ali i oni stariji, koji su već upoznati s ritmom studentskog života, posežu za velikim količinama kafe kako bi mogli savladati sve zadatke.

Ipak, treba biti na oprezu. Male doze kofeina mogu popraviti raspoloženje i djelovanje, dok velike mogu biti štetne za psihu i opšte zdravlje.

Osjećajte se cool uz pravu hranu

Zeleno lisnato povrće glavni je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva depresiju i zaboravnost. Naime, njen nedostatak izaziva pad serotonina u mozgu, a to za sobom povlači i loše raspoloženje.

Plodovi mora često se nazivaju hranom za mozak. Razlog tome je što sadrže puno selena, minerala koji je u organizmu prisutan u tragovima, a vidljivo podiže raspoloženje. Istraživanjem se utvrdilo da i neznatan manjak selena kvari raspoloženje. Osim u morskim plodovima, selen je još prisutan u žitaricama i mesu.

Zbog svog neugodnog mirisa, bijeli luk se ili obožava ili izbjegava. Nekoliko istraživanja potvrdilo je da izaziva osjećaj ugodnosti, otklanja umor, tjeskobu i razdražljivost.

Kapsaicin, koji je prisutan u ljutim chilli papričicama, potiče lučenje endorfina – hormona raspoloženja. Kao moguće objašnjenje osjećaja ugodnosti navodi se da kapsaicin spaljuje živčane završetke na jeziku i u ustima, pa kako bi zaštitio od ozljede, mozak luči sredstvo protiv boli – endorfin, koji uzrokuje ugodnu omamljenost. Zbog toga neki postaju pravi ovisnici o njima.

Namirnice poput mlijeka, piletine i banana izazivaju osjećaj ugodnosti, jer stimulišu oslobađanje neurotransmitera dopamina, odgovornog za stanje budnosti, mentalnu oštrinu i pojačanu aktivnost.

Korisni savjeti

Od ukupno unesene energije, mozak iskoristi oko 20%, a što bolje hranite mozak, to će on bolje funkcionisati.

Zdrava i uravnotežena prehrana osnovna je pretpostavka dobrog zdravstvenog stanja i raspoloženja, i trebala bi vas zaštititi od nedostatka pojedinih nutrijenata koji mogu uzrokovati razdražljivost, umor i loše raspoloženje.

• Izbjegavajte grickalice i slatkiše koji često ne sadrže vitamine i minerale potrebne za održanje živčanog sistema. Po mogućnosti izbacite ih!

• Pripazite na unos željeza važnog za pravilno funkcionisanje mozga, jer njegov nedostatak može uzrokovati anemiju, čije su posljedice umor i problemi s koncentracijom.

• Esencijalne masne kiseline, prisutne u tuni, lososu i sardinama, prava su hrana za mozak.

• Izbjegavajte napitke koji sadrže kofein u večernjim satima, jer će vam poremetiti san i uzdrmati bioritam.

• Suprotno ustaljenom mišljenju, alkohol ne djeluje stimulativno, već pridonosi depresivnosti, a pri povećanoj konzumaciji smanjuje funkcionalnost moždanih ćelija i sposobnost koncentracije.

Izvor Coolinarika