Evo šta treba uraditi u slučaju pojave sunčanice!

Sunčanica je burna reakcija cijelog organizma na prekomjerno izlaganje suncu. Do nje može brzo da dođe, naročito ako je dijete aktivno na suncu, ali je češća takozvana kasna sunčanica, koja se dešava nekoliko sati poslije boravka na vrućini – pred spavanje, ili tokom prvog sna.

Kada se najčešće javlja sunčanica?

Tokom putovanja: naročito u kolima ili autobusu, kada nema klimatizacije, pa se stvara efekat staklene bašte. Djeca su posebno ugrožena, jer se brže i lakše pretople od roditelja. Ako nama nije vruće, to ne znači da se i djeca isto osjećaju.

Na moru: prekomjerno izlaganje suncu, ali i dug boravak u hladu na visokoj temperaturi vode dijete ka «toplotnom udaru».

Na planini: planinsko sunce može da prevari, naročito ako pirka vjetrić, koji stvara utisak prijatnog ambijenta. Planinsko sunce snažnije emituje ultraljubičasto zračenje, pa je i rizik od opekotina veliki, ali se ipak ređe javlja prava sunčanica.

Šta se dešava kada se organizam pregrije?

Dolazi do neželjenog lanca zbivanja: raste spoljašnja, ali i unutrašnja tjelesna temperatura. Organizam pokušava da se rashladi tako što širi krvne sudove, u namjeri da veća količina krvi odnese toplotu na površinu tijela. Ali, to nema efekta, jer sunce neumoljivo peče, pa pada arterijski krvni pritisak i javlja se slabost. Pritisak pada i zbog gubitka tečnosti – znojenjem, ali i isparavanjem. Što je dijete manje, to je gubitak tečnosti izraženiji.

Kako da prepoznate sunčanicu?

Rana reakcija je veoma burna: dijete odjednom onemoća, osjeća vrtoglavicu i mučninu, nerijetko povraća i postaje pospano. Veći klinci mogu da budu i uznemireni, a glavobolja je skoro uvijek prisutna. Dijete je orošeno znojem, ruke i noge su prvo tople, a ako se ne skloni sa sunca, postaju hladne i drhtave. Tjelesna temperatura može da bude normalna, ali je obično povišena. Što je dijete manje, simptomi su izraženiji, a opasnost od komplikacija veća. Kada se baš pretjera sa sunčanjem, može da dođe i do gubitka svijesti, što se češće dešava kod adolescenata.

Kada se dešava «kasna» sunčanica, simptomi sporije nastupaju, manje su izraženi, ali duže traju. Djeca su vruća, zajapurena – iako nisu na suncu. Izgledaju kao da ih «lomi virus», pa se mame i tate često zbune, misleći da je u pitanju infekcija. Mališani su veoma razdražljivi – plaču, na izgled bez razloga, a veća djeca obično imaju mučninu (ponekad i povraćaju), promenljivog su raspoloženja i imaju nesanicu. Tjelesna temperatura je, po pravilu, povišena.

Kada se treba obratiti ljekaru?

Ako tjelesna temperatura ne pada i pored rashlađivanja i lijekova. Tada se, vjerovatno, ne radi samo o sunčanici, već je dijete na početku neke druge bolesti. Obično se radi o početku crevnih infekcija, ili upale disajnih organa. U tom slučaju se brzo javljaju i drugi simptomi bolesti, pa treba konsultovati ljekara, koji će da postavi pravu dijagnozu.

Ako dijete izgubi svijest i ne povrati se brzo poslije postavljanja u ležeći položaj. Gubitak svijesti je obično rezultat prolaznog pada pritiska i nedovoljnog dotoka krvi u mozak. Ovo je bezazlena varijanta i gotovo trenutno prolazi kada dijete legne i podignu mu se noge, kako bi se mozgu obezbijedilo dovoljno krvi. Međutim, ako je dijete potom konfuzno, pospano i slabo komunicira sa okolinom, treba se javiti ljekaru, najbolje pedijatru.

Ako dijete uporno povraća i sve je nemoćnije. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice, pa je neophodan pregled ljekara. On će utvrditi da li se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (na primer, infekcije ljetnjim virusima ili bakterijama).

Šta u slučaju sunčanice mogu da urade roditelji?

Sklonite dijete sa sunca:

• Ukoliko se radi o ranoj i burnoj sunčanici, dijete prvo treba skloniti sa sunca. Ako je moguće, otići u klimatizovanu prostoriju, ili bar u zamračenu i dobro provjetrenu sobu ili apartman.

Istuširajte dijete mlakom vodom:

• Potom ga ostavite da se osuši bez brisanja.

Dajte mu da pije tečnost:

• Rashlađen bezalkoholni napitak (čaj, sok ili obična voda) je preko potreban djetetu koje ima sunčanicu. Tečnost ne treba davati odjednom, u velikoj količini, već češće po manje, naročito ako je dijete povratilo. Još dok pije prvu «porciju» vode, treba ga razgolititi i rashladiti.

Dajte mu lijek:

• Ako je tjelesna temperatura i dalje visoka, mališanu treba dati neki od lijekova za obaranje temperature (antipiretik). Najbolje je staviti čepić (paracetamol) u guzu, jer je efekat brži, a izbjegava se i mogućnost povraćanja. Naravno da nije pogrešno dati ni lijek u sirupu (ibuprofen ili paracetamol).

Treba mu odmor:

Narednih nekoliko sati dijete treba da se odmara. Idealno bi bilo da odspava. Neki roditelji se boje da puste mališana da spava kada ima sunčanicu. Taj strah je neopravdan, jer mu je odmor zaista potreban, a san je najbolji odmor. Naravno, tokom sna treba kontrolisati tjelesnu temperaturu, pa u slučaju novih skokova – ponoviti terapiju lijekom protiv visoke temperature. Već poslije četiri sata od prethodne doze, može se ponoviti davanje lijeka. A ako je prošlo manje vremena, ponoviti tuširanje mlakom vodom.

Da li se “kasna” sunčanica lakše podnosi?

Kada se sunčanica ispolji nekoliko sati poslije izlaganja suncu, liječenje je jednostavnije, iako su principi slični. Prvo treba rashladiti dijete i dati mu antipiretik, a onda ga ponuditi vodom. Veća djeca obično ne mogu brzo da se uspavaju, ali ih ne treba ni tjerati na to. San će doći sam po sebi, a dotle djetetu treba pružiti podršku i pomoć.

Da li dijete može da izlazi na sunce sljedećeg dana?

Dan poslije sunčanice nije za sunčanje. Dobro bi došao oblačan dan (ali i tada mažite dete zaštitnim kremama), ali ako sunca ipak ima, ono je zabranjeno za dječicu koja su tek «preboljela» sunčanicu. Taj dan je rezervisan za odmor u debelom hladu, uz dosta tečnosti po izboru (može i sladoled).

Izvor: Nezavisne