Božićni običaji širom svijeta: Kome koza donosi poklone, a ko slavi 39 dana (Foto)

Običaji za Božić razlikuju se mnogo od države do države. Djeca u nekim zemljama ne vjeruju u Djeda Mraza, a u Australiji Djeda Mraz dolazi da dasci za surfovanje, jer su temperature visoke. Trpeza se takođe veoma razlikuje, a neki običaji praktikuju se samo u određenoj zemlji.

Velika Britanija

Pripreme za Božić počinju spremanjem hrane i slanjem čestitki, ukrašavanjem kuće i pakovanjem poklona. Na Badnji dan se kače čarape na kamin ili na ivicu kreveta i u njih Djeda Mraz ostavlja poklone.

Božićni dan počinje otvaranjem poklona i ručkom tokom kojeg se prati govor kraljevske porodice. Popodne se ide u posjetu rodbini i komšijama. Za vrijeme večere jedan od običaja je poslužiavnje pudinga od šljiva, u kojem se često nalazi „blago“.

Velika Britanija je prva država koja je počela da koristi imelu kao Božićni ukras. Njenim vjenčićima ukrašavaju se vrata i drugi dijelovi doma, a svako ko se zadesi ispod vjenčića mora da bude poljubljen ili da nekog poljubi.

Francuska

Na Badnji dan djeca ostavljaju svoje cipele pored kamina kako bi im Djeda Mraz u njih spustio poklone. Slatkiši, voće i male igračkice tog dana vise s drveta. Na sveru Francuske pokloni se djeci daju 6. decembra, na dan svetog Nikole, umjesto na Božić. Odrasli jedni drugima poklone daju za Novu godinu.

Crkve zvonima sviraju Božićne pjesme, a na trgu kod katedrale prikazuje se Hristovo rođenje.

Skoro u svakom domu nalaze se jaslice oko kojih se vrti cijelo slavlje. Jaslice obično sadrže glinene fogure sa karakterima iz Hristovog rođenja.

Francuzi za Božić prave čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju „La Buche de Noel“. Takvo deblo su u stara vremena spaljivali kako bi se otjerali zli duhovi. Torta se, sa ostalom hranom, služi u vrijeme večere na Badnji dan. Šta će biti glavno jelo, zavisi od regionalne kulinarske tradicije – u Alzasu se servira guska, u nekim oblastima ćurka s kestenjem, a u Parizu pašteta od guščje ili pačije jetre.

Poslije večere, kada porodica odlazi u krevet, hrana se ostavlja na stolu, za slčučaj da se pojavi Djevica Marija.

Božićna jelka je izum Francuza – prva jelka zasjala je u Alzasu početkom 17. vijeka. Vojvotkinja od Orleansa prenijela je 1840. godine ovu tradiciju u Pariz.

Italija

Božićna atmosferta traje tri nedjelje, a počinje osam dana prije Božića. Nedjelju dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće obučena kao pastiri i pjevaju Božićne pjesme, a za to dobijaju novac. Pravo slavlje počinje postom, 24 sata prije Badnje večeri, uz obrok u kojem dominira „panettone“ – torta ili hljeb duguljastog oblika.

U 9 uveče počinje svijeta misa u crkvama. Poslije toga se pristupa objedu u krugu porodice. Na Božić u podne papa daje blagoslov svima koji se okupe na trgu u Vatikanu.

Na Badnje veče tradicionalno posluženje je jelo od jegulje, a Božićni ručak se supe sa punjenom tjesteninom i kuvanog ili pečenog pijetla.

Prema tradiciji, poklone donosi ružna vještica po imenu La Befana. Ona je trebalo da posjeti novorođenog Isusa, ali je zakasnila i od tada ostavlja poklone u svakoj kući u kojoj ima djece za slučaj da je Isus tamo. Ona se spušta niz dimnjak i dobroj djeci u čarape i cipele ostavlja poklone, a nevaljaloj ugalj.

Švedska

Božićna euforija u Švedskoj počinje na dan Svete Lucije, 13. decembra. Tog dana najmlađa ćerka u porodici ustaje prva, oblači bijelu haljinu, stavlja krunu sa svijećama na glavu i budi ukućane uz kafu i Lucijin hljeb.

Dva dana pred Božić ukrašava se Božićno drvce – najčešće jabukama, švedskim zastavicama, patuljcima i ukrasima od slame. Tog dana se priprema hrana za badnje veče, a pokloni se stavljaju ispod drvceta.

Za Badnje veče postavlja se švedski sto na kojem se poslužuju šunka, svinjetina, sušeni bakalar i razne druge poslastice.

Božić počinje doručkom tokom kojeg se služi kaša od pirinča s cimetom. Tačno u 15 časova porodica se okuplja ispred televizora i gleda crtaće sa Pajom Patkom. Ta tradicija traje već 60 godina. Jedu se tradicionalna jela: mesne ćufte, male kobasice, dimljena jegulja i td. Pokloni se otvaraju tek poslije večere.

Iako Šveđani vjeruju u Djeda Mraza, tamošnja legenda kaže da poklone donosi božićna koza, Julbok, koju je bog Tor koristio za prevoz.

Japan

Samo jedan odsto Japanaca vjeruje u Hrista, ali većina njih ukrašava svoje radnje i kuće. U posljednje vrijeme sve je više onih koji slave Božić, jer Japanci vole da poklanjaju.

Poklone u svaku kuću donosi Hotei-osho, za koga se vjeruje da ima oči na zadnjoj strani glave, pa se djeca trude da budu dobra. Ali neka djeca vjeruju i u Djeda mraza.

U Japanu Božić nije porodični praznik, a Japanci se trude da taj dan provedu čineći dobra djela za druge, naročito za ljude koji leže bolesni u bolnicama.

Indija

Hrišćani u Indiji ukrašavaju drvo banane ili manga. Ukrasi su im male uljane lampe koje stavljaju na krovove i zidove svojih kuća, zatim crveno cvijeće (božićna zvijezda). Članovi porodice jedni drugima daju poklone, a siromašnima se daje napojnica.

Rusija

U Rusiji slave zimu, a ne samo Božić. Tradicionalni ruski Božić slavi se 39 dana, do 6. januara, kada se služi večera sa 12 različitih jela u čast 12 apostola – riba, supa od cvekle, kupus punjen prosom, huvano sušeno voće itd.

Na Božić se pjevaju pjesme, a ljudi se okupljaju u crkvama koje su ukrašene jelkama, svećem i šarenim svjećicama.

Babuška tradicionalno dijeli djeci poklone za Božić. Njeno ime u prevodu znači baka, a prema legendi ona je odbila da s mudracem ode da posjeti isusa, jer je bilo jako hladno. Poslije se pokajala i krenula sa njim sa korpom punom poklona. Nije uspjela da pronađe Isusa, pa posjećuje svaku kuću i djeci ostavlja poklone.

Oni vjeruju i da im poklone daje Sjeguroška ili Snježna žena, pa i Djeda Mraz, kojeg nazivaju Tatica Mraz. Njega ne prate irvasi, već djevojčica (pahuljica) i dječak (Nova godina). Na taj dan djeca jedu crni hljeb koji se nalazi u okačenim čarapama, recituju stihove i pjevaju Božićne pjesme.

Pravi Božić se slavi 7. januara, a najavljuje ga jutarnja zvijezda. Taj praznik se slavi u krugu porodice, u miru i tišini.

Australija

U Australiji se Božić slavi na plus 30 stepeni, a Djeda Mraz dolazi na dasci za surfovanje. Božićne večere često se održavaju na plaži ili u vidu piknika uz bazen i kriket.

Jedu se tradicionalna jela: ćurka, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa i puding od šljiva. U zlatno doba Australija u puding se stavljao grumen zlata, pa on i danas sadrži malo skromnije iznenađenje.

Na Badnji dan se u Melburnu okupi desetine hiljada ljudi i pjevaju se Božićne pjesme. Ta tradicija započeta je 1937. i opstala je do danas.

Iran

Božić je u Iranu poznat kao Mala gozba. U prvih 25 dana decembra drži se veliki post, što znači da se ne jedu meso, jaja, mlijeko i sir. To je vrijeme mira, meditacije i odlaska na mise. Post se završava na Badnji dan.

Na sam Božić Iranci prije svanuća odlaze na misu da se pričeste i prekinu post. Nakon toga jedu pileći gulaš koji se kuva u velikim količinama i traje nekoliko dana.

SAD

Lik Djeda Mraza u SAD je uveden šezdesetih godina 19. vijeka. Naziv „Santa Klaus“ podstiče od holandske riječi da Svetog Nikolu (Sintaklaas). Poznat postaje tek kada ga je Vašington Irving stavio u svoju novelu. Prvi djeda mraz, poznat kao Sveti Nikola, pušio je lili, letio u vagonu i nije imao crveno odijelo ni kuću na sjevernom polu, ali je nosio poklone djeci. Tek 1863. pojavljuje se naziv „Santa Klaus“, a djeda Mraz počinje da nosi crveno odijelo i da sa irvasima leti sankama.

Američki Djeda Mraz ima dvije kuće: jedna je u Toringtonu u Konektikatu (odakle Djeda Mraz i njegovi pomoćnici šalju poklone), a druga u Vilmingtonu u Njujorku (gdje se nalazi selo Djeda Mraza i njegovih pomoćnika).

Većina Amerikanaca Božić slavi poklanjanjem poklona drugima i posjećivanjem pporodice. Kuće su ukrašene imelama i lempicama. Tradicionalna većera sastoji se od ćuretine, guske, patke ili šunke s povrćem i umacima, a za desert se jedu puding i pite.

Izvor: zena.blic.rs / Autor: Vladimir Tanacković