Šta čitamo: Elena Ferante omiljena među banjalučkim čitaocima

Objavljeno: 19. 12. 2018 u 14:19h

Za čitanje i traženje dobrih knjiga, svako vrijeme je idealno. Malo koje vrijeme ima posebnu čar, kao što imaju hladni zimski dani, kada se toplina knjiga posebno prigrli. Ušuškanost uz knjige i čajeve je posebna čarolija.

Vodeći se idiličnom atmosferom, stvorenom za knjige, “Glas Srpske” je istražio šta su to čitaoci ove godine najviše uzimali s polica biblioteke i kupovali u knjižari.

Iz Narodne i univerzitetske biblioteke RS, rekli su da je ova godina bila šarolika što se izbora i potražnje čitalaca tiče.

“Kako se koja novina dešava, kod nas, u Srbiji i Hrvatskoj, to se automatski odražava na čitanje knjiga. Serija “Koreni” je krenula, pa je Ćosićeva knjiga “Koreni”, ponovo tražena”, rekla je bibliotekarka Narodne i univerzitetske biblioteke RS Aleksandra Rendić.

Ona je objasnila da su čitaoci ubjedljivo najviše tražili knjige Elene Ferante, ali trilere, krimiće, te da su skandinavska književnost i knjige uvijek tražene.

“Tražena je Elena Ferante i njene četiri knjige u serijalu “Moja genijalna prijateljica”, “Pričao o novom prezimenu”, “Priča o onima koji odlaze i onima koji ostaju” i “Priča o izgubljenoj djevojčici” – to je apsolutni hit. Trileri,  krimići i skandinavska književnost su traženi, pogotovo Ju Nesbe. Svi njegovi romani su stalno čitani”, kazala je Rendićeva.

Ove godine čitale su se i knjige krunisane nagradama, posebno Nobelovom nagradom za književnosti, a čitala se i epska fantastika.

“Od nobelovaca, čitan je Kazuo Išiguro i njegovi romani “Ostaci dana”, “Ne daj mi nikada da odem”. Čita se dosta Paolo Sorentino. Čitani su romani, recimo “Dinastija Mediči” Matea Strukula, zatim Haruki Murakami, koji se uvijek čita. Čitan je Nil Gejmen i kompletna epska i naučna fantastika. To su serijali “Igra prestola” ili bilo koji drugi. Ljudi vole to da čitaju”, objasnila je Rendićeva.

Dodala je i da su traženi svi romani Elif Šafak, ali i da su svoje mjesto kod čitalaca pronašla i djela švedskog pisca Fredrika Bakmana.

“Čovek po imenu Uve” i “Moja baka vam se izvinjava” su bili baš traženi. Klasici su nešto što se stalno traži i čita, ali u posljednje vrijeme i popularna psihologija”, dodala je Rendićeva.

Kada je riječ o domaćoj književnosti, izbor čitalaca i ukusi su zaista različiti, tako da su se tražila različita djela i sve novo što se pojavi.

“U principu, jako je teško odrediti šta je najčitanije, jer sve zavisi od ukusa. Neko voli težu literaturu, neko voli lakšu, neko hoće da se odmori, neko hoće nešto da nauči. Najtraženiji domaći autori su bili Marko Šelić, Dejan Stojiljković, Isidora Bjelica i Vesna Dedić”, pojasnila je Rendićeva.

Ona dodaje i to da se ove godine u biblioteku upisalo skoro 5.000 članova, te da su zaista zadovoljni što je veći broj novoupisanih članova mlađeg životnog doba. Namjera je da se nakon elektronskih kataloga i elektronske rezervacije, uvede i novina u vidu aplikacije, koja bi još više korisnicima olakšala pretragu i traženje novih djela za koje su zainteresovani.

“Svake godine izađemo sa nečim novim, a nabavljaju se i nove knjige. Želje korisnika sve zapisujemo. Mi se trudimo, naravno, u zavisnosti od izdanja da te knjige i nabavimo. Polako uvodimo i onlajn vid komunikacije s našim korisnicima. U planu je pokretanje aplikacije, od iduće godine, preko koje će se moći ulaziti u pretraživanje kataloga i pregledati šta se sve uzimalo”, navela je Rendićeva.

Kada je riječ o kupovini knjiga, razgovarali smo s Miroslavom Gojkovićem, vlasnikom antikvarnice “Ramajana” u Banjaluci. Prema njegovim riječima, ove godine su klasici bili dosta traženi.

“Najprodavaniji romani u našoj knjižari, ove godine, su “Junak našeg doba” Mihaila Ljermontova, “Zapisi iz podzemlja” i “Kockar” Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, “Nana” Emila Zole, a zatim i uvijek aktuelni “1984” Džordža Orvela i “Vrli novi svijet” Oldousa Hakslija. Takođe je mnogo tražena poezija Vaska Pope kao iromani Crnjanskog”, naglasio je Gojković.

Naveo je i to da su kupci često tražili i Jergovića, te Kraljevstvo Slovena Mavra Orbina i mnoga druga djela.

“Uvijek se, naravno, traže i “Bhagavad Gita” i “Sveto pismo”, ali često se traži i nešto što nemamo. Često su to hrvatska izdanja kojih gotovo nema na našem tržištu i naslovi iz istorije ili filozofije koja su davno rasprodata. Neke od zanimljivijih knjiga koje su ljudi tražili su popularni prijeratni priručnici o popravljanju auta, a jedan čovjek je tražio literaturu o pravljenju prozora na brodovima”, izjavio je Gojković.

Lista čitanih autora i djela:

  • Fredrik Bakman
  • Kazuo Išiguro
  • Elena Ferante
  • Nil Gejmen
  • Ju Nesbe
  • Elif Šafak
  • Miloš Crnjanski
  • Paolo Sorentino
  • Marko Šelić
  • Dejan Stojiljković
  • Elena Ferante “Moja genijalna prijateljica”
  • Dobrica Ćosić “Koreni”
  • Kazuo Išiguro “Ostaci dana”
  • Elena Ferante “Priča o novom prezimenu”
  • Fredrik Bakman “Moja baka vam se izvinjava”
  • Kazuo Išiguro “Ne daj mi nikada da odem”
  • Fredrik Bakman “Čovek po imenu Uve”
  • Fjodor M. Dostojevski “Kockar”
  • Mihail Ljermontov “Junak našeg doba”
  • Emil Zola “Nana”

Izvor: Glas Srpske / Autor: Milanka Mitrić

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.