“Crni pupoljak” utjerao strah Banjalučanima

Objavljeno: 6. 4. 2019 u 14:39h

Banjalučki “Staklenac” bio je premali u petak uveče da primi sve ljubitelje horora, koji su došli na promociju “Crnog pupoljka”, prvog romana Ninoslava Mitrovića.

Etnolog i informatičar iz Banjaluke, Ninoslav Mitrović, koji je po vokaciji ipak pisac, zbirkom priča “Gluvo doba” iz 2012. godine, oduševio je ljubitelje horora u bivšoj Jugoslaviji jer se priče oslanjaju na slovensku mitologiju i naša narodna praznovjerja, a sada je prvencem u formi romana još više “podigao” ljestvicu.

To su na promociji u “Staklencu” naglasili Boris Maksimović iz izdavačke kuće “Imprimatur” iz Banjaluke, koja je objavila roman, kao i recenzent Branislav Predojević.

Foto: MONDO/Nebojša Šatara

Riječ je, kako običaj i nalaže na predstavljanjima novih književnih djela, prvi uzeo izdavač i osim uobičajenih tehničko-stilskih objašnjenja napomenuo i ključnu stvar zbog koje ljudi uopšte čitaju ili gledaju horore – strah! Bez uvrede filmskim stvaraocima, neuporedivo je teže stvoriti takvu vrstu emocije na papiru.

“Moram priznati da nisam ljubitelj tog žanra, nikad nisam ni bio, ali sam uživao čitajući mada kad je supruga otišla na spavanje, a ja ostao nad knjigom, priznajem da sam se plašio”, između ostalog je rekao Maksimović.

Recenzent “Crnog pupoljka” Branislav Predojević nije ranije poznavao autora, iako se prije osam godina oduševio zbirkom priča “Gluvo doba”.

“Naslovnica me privukla na trafici i lažu svi koji ne sude knjigu po koricama. Lijep dizajn me natjerao da kupim, a kad sam je čitao, najiskrenije sam bio fasciniran. Nisam mogao da vjerujem da je to neko iz Banjaluke napisao. Novi roman sam takođe pročitao u dahu, od osam uveče do jutarnjih sati, a kao i što kaže Maksimović, priznajem da sam osjetio strah”, rekao je Predojević i dodao da je “Crni pupoljak” postavio visoku ljestvicu ne samo u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, već u cijelom regionu kad je u pitanju žanr “strave i užasa”.

Iako ne želi na bilo koji način da poredi Mitrovića sa čuvenim Džordžom R. R. Martinom, tvorcem “Igara prijestolja”, ili sa autorom “Gospodara prstenova” DŽ.R. R. Tolkinom, Predojević je mišljenja da je u ovom romanu fantastično kreiran “novi svijet”.

“Poput Srednje zemlje ili Vesterosa, najbolje je stvorena atmosfera, a posebno jer su balkanska mitologija i naša vjerovanja temelj, iako to nije nigdje eksplicitno navedeno”.

Poslije hvalospjeva, autor je napomenuo i da se “usudio da napiše ženski roman”, na šta se Predojević nadovezao primjetivši da su “žene u ‘Gluvom dobu’ bile uglavnom sporedni likovi.

Za razliku od “Crnog pupoljka”…

“Spočitavali su mi malo to da su žene sporedne ili imaju samo ulogu žrtve, pa je to dodatno uticalo da napišem ženski roman. Zanimljivo mi je bilo da vidim da li uopšte mogu da se stavim u ‘ženske cipele’ jer su žene neuporedivo kompleksnija bića. One su poput ‘ledenog brijega’, čovjek rijetko otkrije njihovu suštinu”, rekao je Mitrović.

Na pitanje da li će ostati u horor žanru i u budućnosti, Mitrović je odgovorio da već piše drugi roman. “Riječ je o južnokorejskom vesternu smještenom u istočnoj Srbiji”.

U svakom slučaju, mi i taj “kaubojac” željno iščekujemo!

Izvor: Mondo/ Nebojša Šatara

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.