Kako vratiti smisao mjesnim zajednicama: Decentralizacija, a ne ukidanje!

Mjesne zajednice na području grada jesu dovedene do besmisla, ali ne zbog nerada članova savjeta građana ili stručnih saradnika, nego zbog loše i nefunkcionalne organizacije.

Veća ovlašćenja, status pravnog lica i mogućnost da se građani sami organizuju kako žele, neophodni su za funkcionisanje mjesnih zajednica.

Gašenje je korak unazad

Ovaj stav dijele kako članovi i predsjednici savjeta građana, tako i stručni saradnici koji rade kao sekretari u mjesnim zajednicama, koji u ovakvoj organizaciji i centralizovanom sistemu takođe ne mogu mnogo da doprinesu boljem životu građana.

Jedan od iskusnijih kada je u pitanju organizacija i rad u mjesnim zajednicama, stručni saradnik u MZ Obilićevo Draško Pejić, ističe da se mnogi još dobro sjećaju kako su nekad mjesne zajednice funkcionisale, a i da mnogi znaju kako se taj isti posao radi u razvijenijim zemljama.

“Radim već 30 godina ovaj posao, a znam i da se mnogi sjećaju perioda kada su mjesne zajednice obavljale veliki posao za naselja, kada su imale žiro račune i svoja sredstva. Osamdesetih godina, preko mjesne zajednice sami smo asfaltirali puteve, a tada je asfalt bio pojam. To su radili građani, preko svoje mjesne zajednice. Ukidanje mjesnih zajednica, koje se predlaže u posljednje vrijeme, obična je besmislica. Umjesto da kopiramo ono što rade razvijene zemlje i ono što smo i sami nekad imali, poziva se na ukidanje, što je korak unazad. Istina je da su MZ zapostavljene, ali treba raditi da to bude promijenjeno, a ne da ih ukidamo”, kaže Draško Pejić.

Centralizacija je greška

Oliver Gačić, predsjednik Savjeta građana MZ Obilićevo, takođe smatra da su savjeti građana i mjesne zajednice obesmišljene centralizacijom, jer je dobar dio građana odavno uvidio da ne mogu mnogo da urade u svojim mjesnim zajednicama.

“Sve što možemo jeste da sastavimo listu prioriteta i pošaljemo u Gradsku upravu. Koliko se to uvažava, dovoljno govori podatak da nam je lista prioriteta, kao i drugima, iz godine u godinu ista. Mora se promijeniti odluka o organizovanju mjesnih zajednica. Mi se maksimalno borimo da što više nadležnosti bude vraćeno u mjesne zajednice. Savjeti su jednostavno razvlašćeni, ne mogu da djeluju, a u istoj poziciji su i stručni saradnici – svima su vezane ruke. Savjeti treba da budu organizovani tako da sve to ne bude svedeno na nekoliko sastanaka i pisanje prioriteta”, kaže Gačić.

Na Starčevici već duže vrijeme postoji inicijativa da ovo naselje dobije status opštine, a jedan od razloga upravo je zapostavljenost kako samog naselja, tako i izabranog savjeta građana od nadležnih u Gradskoj upravi.

“Ove godine nismo poslali prioritete, nego smo zahvalili na pažnji i napisali da nam ne treba ništa. I ako je nešto urađeno, to se nikad nije odnosilo na ono što su građani tražili. Zato smo gradonačelnika i predsjednika skupštine pozvali na hitan sastanak. Mjesne zajednice bi mogle da funkcionišu i da budu od velike pomoći građanima, ukoliko bi prestao ovakav odnos gradskih vlasti prema mjesnim zajednicama i građanima koji žive u njima”, kaže Dražen Milosavljević, član Savjeta građana MZ Starčevica.

Neophodna reorganizacija

U javnosti se odavno polemiše o potrebi reorganizacije mjesnih zajednica, a mišljenja i komentare o toj  temi dali su brojni članovi savjeta, odbornici i ljudi sa iskustvom u ovoj oblasti.

Većina se slaže da je mjesnim zajednicama potrebno dati više posla, odnosno veća ovlašćenja, status pravnog lica, oživjeti instituciju referenduma i učiniti sve kako bi se sami građani što više i aktivnije uključili u proces odlučivanja u sredini u kojoj žive.

Da bi se ovo postiglo, potrebne su promjene zakona i odluka o organizaciji MZ, a sudeći po trenutnoj situaciji, to bi trebalo da se desi što je prije moguće.

Izvor: pressrs.ba