Uvođenje prelevmana na uvoz ili propast mljekarstva u BiH

Jedini način za opstanak mljekarstva i zaštitu proizvođača u Bosni i Hercegovini je uvođenje prelevmana na uvoz ovih proizvoda iz inostranstva, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

Srbija, koja je jedna od država u koju izvozimo najviše mlijeka i mliječnih proizvoda, u ponedjeljak je uvela prelevmane na uvoz mlijeka kako bi zaštitila svoje proizvođače.

Jelena Tanasković, ministarka poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede Srbije, rekla je da se prelevmani uvode na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se zaštitila domaća proizvodnja od prekomjernog uvoza.

Vlada Srbije je usvojila odluku koja se odnosi na uvođenje prelevmana od 15 dinara (0,25 KM) po litru mlijeka i za kačkavalj od 30 dinara (0,5 KM) po kilogramu.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prošle godine uvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda za 223,7 miliona KM, dok je izvezeno ovih proizvoda za 112,9 miliona KM.

Od ovog broja u Srbiju je tokom prošle godine otišlo ovih proizvoda za oko 21,3 miliona KM.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da je jedini način zaštite domaćih mljekara uvođenje prelevmana u BiH na uvoz mlijeka.

“Pošto o nama niko ne vodi računa, mislim da Savjet ministara BiH to neće učiniti. To se neće uraditi zbog uvoza iz Hrvatske, jer bi onda uveli prelevmane za uvoz iz ove države, ali i čitave Evrope, pa će domaće mljekarstvo propadati kao do sada”, smatra Usorac.

Naglasio je da domaći mljekari imaju najniže podsticaje u Evropi, ali i u okruženju.

“Ako ne bude zaštite proizvođača mlijeka, ono se neće ni proizvoditi. Proizvodnja se smanjuje iz godine u godinu, a o mljekarstvu se ne vodi računa. Naši prijedlozi nikada nisu usvojeni. Srbija je samo uradila to da zaštiti svoje proizvođače i to pokazuje da vodi računa o njima”, naveo je Usorac.

Oni su poslali pismo Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u kojem su naveli da odluka Srbije neposredno utiče na domaće tržište, jer se u značajnim količinama mlijeko izvozi u ovu zemlju.

“Sa druge strane, ostaje otvoreno tržište za uvoz iz zemalja EU, tražimo da se u skladu sa relevantnim propisima u što skorijem roku, od sedam dana, uvedu prelevmani na mlijeko i direktno konkurentne mliječne proizvode (pavlaka, jogurt, mladi sir i drugo) koji se uvoze u BiH iz svih zemalja sa kojima trgujemo mlijekom i mliječnim prerađevinama”, naveli su u pismu.

Slično smatra i Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona, koji kaže da je uvođenje prelevmana na uvoz mlijeka jedini način da se popravi situacija u mljekarstvu.

“Mnogi faktori su uticali na to da se smanji proizvodnja, od neadekvatne brige vlasti, do pandemije virusa korona, rata u Ukrajini i ostalog. Ovo je jedina solucija da se zaštite proizvođači kako bi oni opstali”, rekao je Bulut.

Dodaje da pored najnižih podsticaja za mlijeko u Evropi, oni nemaju ni plavog dizela, jer se bez toga enormno povećavaju troškovi za proizvodnju.

“Imamo ekstra dobre uvjete za proizvodnju, ali ih ne koristimo. Odluku Srbije razumijem jer želi da zaštiti svoju proizvodnju, a mi to ne činimo”, zaključio je Bulut.

Izvor: Nezavisne/ Nemanja Vukojević