Jedan ljekar na 1.800 pacijenata

Velike gužve i duga čekanja u ambulantama porodične medicine u Kantonu Sarajevo već godinama su svakodnevica, a sve su češće pritužbe Sarajlija da je zdravstvena usluga u ovom kantonu loša i da bi se nešto što hitnije trebalo mijenjati.

Pritužbe stižu i iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS jer su ljekari u ovom zavodu opterećeni zato što od 100 pacijenata koji zatraže medicinsku pomoć u ovoj ustanovi, 85 nisu hitni slučajevi, te su razlozi zbog kojih su došli u urgentni centar prehlada, grip, viroza ili samo kontrola krvnog pritiska. Pomoć treba da dobiju kod svog porodičnog ljekara, ali zbog gužve to izbjegavaju pa odlaze do ljekara Hitne pomoći.

Sena Softić-Taljanović, direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS, potvrdila je da mnogo Sarajlija traži pomoć u ovom zavodu, te da su često uzroci duga lista čekanja u ambulantama porodične medicine.

“Teško nam je, ali nijednog pacijenta nismo vratili. Ključni problem je što nemamo pristup zdravstvenim kartonima pacijenata, pa ne znamo da li su hronični bolesnici, od čega boluju, kako boluju, da li su alergični na neki lijek”, kaže Softić-Taljanovićeva, u čijem zavodu radi 60 ljekara, s tim da je uvijek neko ili na bolovanju ili na godišnjem odmoru.

Dodaje da u 24 sata zna biti i po 400 pacijenata.

“Mi pacijentu uvijek pružimo pomoć. Porazgovaramo s njim jer smatramo da niko onako iz dosade ne dolazi u Hitnu”, kaže Softić-Taljanovićeva i konstatuje da je potrebno napraviti bolju organizaciju u zdravstvu kako pacijenti, a ni ljekari ne bi trpjeli.

Zaim Jatić, šef Službe porodične medicine JU Dom zdravlja KS, kaže da su prošle godine na području KS radila 202 ljekara porodične medicine, te da je u prvom tromjesečju ove godine taj broj pao na 197 jer je nekoliko doktora dalo otkaz.

“Jednostavno nisu mogli izdržati taj tempo. Radimo na 78 lokaliteta na području Kantona Sarajevo. Trudimo se da izađemo u susret građanima, a sad mi trpimo posljedicu toga. Pa, recimo, kad dođe vrijeme godišnjih odmora, jedan ljekar zna da radi na dva-tri lokaliteta. Na primjer, u općini Centar imamo 16 ambulanti porodične medicine na 70.000 ljudi. To je mnogo”, naglasio je Jatić.

Ističe da je standard u KS 1.800 pacijenata na jednog ljekara.

“To su standardi iz bivše SFRJ. Recimo, u Holandiji i Belgiji jedan ljekar je na 900 pacijenata, a u susjednoj Hrvatskoj je jedan ljekar na 1.600 stanovnika. To znači da mi imamo najnepovoljniji standard”, kazao je Jatić.

On je građane pozvao da koriste sistem naručivanja, posebno kad su u pitanju oni pacijenti koji koriste terapiju. On kaže da je u KS i FBiH loš zdravstveni sistem, te da je BiH država koja najmanje izdvaja za zdravstveno osiguranje na godišnjem nivou od svih država u regionu.

“U KS se za osiguranje po zaposlenom izdvaja 800 KM”, kazao je Jatić.

Rasim Begović, penzioner, smatra da je sistem naručivanja problem jer niko ne može znati kad će se razboljeti.

“Naručivanje je dobro jedino nama penzionerima, što imamo redovnu terapiju. Ja pazim kad sam pred kraj s terapijom i onda nazovem ambulantu i naručim se”, kaže Begović.

Izvor: Nezavisne