Ni metar nove biciklističke staze

Gradnja novih biciklističkih staza nije u planu u ovoj godini, iako je biciklista sve više, a Banjaluka sa samo oko osam kilometara raspoloživih staza na zadnjem mjestu gradova u regionu.

“U okviru zajedničke komunalne potrošnje za ovu godinu nije predviđena izgradnja novih biciklističkih staza. Dosadašnje aktivnosti, kada je u pitanju biciklistički saobraćaj, bile su usmjerene na održavanje postojećih staza u gradu i održavanju saobraćajne signalizacije vezane za biciklistički saobraćaj”, rekao je Slavko Davidović, šef Odsjeka za saobraćaj u Gradskoj upravi.

Prema podacima istraživanja, Zagreb ima oko 140 km biciklističkih staza, Novi Sad preko 60 km, Beograd oko 50 km i Sarajevo oko 14 km.

Urađena je još ranije Studija biciklističkog saobraćaja grada Banjaluka, za koju je izrađena urbanističko-tehnička i projektna dokumentacija koja podrazumijeva izgradnju staza u Karađorđevoj ulici (od završetka postojeće biciklističke staze do raskrsnice sa zapadnim tranzitom), Bulevaru cara Dušana (od spoja sa biciklističkom stazom u Karađorđevoj do parka “Petar Kočić”), Gundulićevoj, Gavre Vučkovića, Majke Jugovića (od Ulice Olimpijskih pobjednika do Univerziteta), Bulevar vojvode Radomira Putnika, Bana T. Milosavljevića (od Gundulićeve ulice do Ulice kralja Petra I Karađorđevića), Dr Mladena Stojanovića i Knjaza Miloša. Međutim, realizacija toga nije planirana budžetom u tekućoj godini, niti se zna kada bi te staze mogle zaživjeti u stvarnosti.

Prema riječima Banjalučana, u gradu već vlada pravi biciklistički boom, a problem je i što postojeće biciklističke staze nisu povezane, već su rascjepkane.

“Često vozim bicikl Banjalučkim poljem jer je tamo najduža staza, a i vodi prema studentskom kampusu. Ta staza je već mnogo oštećena i puna rupa. Trebalo bi je sanirati, na to je nadležni trebalo da misle prije ljeta. Smatram da i kroz centar treba više staza, a ne da biciklisti jure između pješaka”, kazala je Lana T., studentkinja.

Tihomir Dakić, biciklista i koordinator iz Centra za životnu sredinu, istakao je da je posljednjih godina primjetna ekspanzija korištenja bicikala.

“Prema tome, sa stazama ili bez njih biće sve više biciklista na ulicama, a veliki je broj rekreativnih sportskih društava koja okupljaju bicikliste i veliki je broj onih koji su shvatili koliko je bicikl korisno prevozno sredstvo”, istakao je Dakić

Marko Nikolić, rekreativac koji voli vožnju na biciklu, ističe da svaki dan, ukoliko to vremenski uslovi dozvole, najčešće u grad dolazi biciklom s Lauša.

“Nemamo dovoljno raspoloživih staza, a kao veliki problem je i taj što pojedini nesvjesni vozači svoja auta parkiraju na mjesta predviđena za sobraćajne dvotočkaša, pa se mi biciklisti zbog toga moramo voziti glavnim saobraćajnicama. Nije ni čudo što spadamo u jednu od najrizičnijih grupa u saobraćaju”, kazao je Nikolić.

Neđo Benković, trener Biciklističkog kluba BSK, takođe smatra da raspoloživih biciklističkih staza u gradu nema dovoljno i zbog toga se treninzi izvode na glavnim saobraćajnicama po gradu.

“Vozači bicikliste na putu ne poštuju, a roditelji su ti koji zbog sigurnosti svoga djeteta ne žele da upišu dijete na biciklizam. Druga stvar je i nedostatak finansija, koje su potrebne da bi se obezbijedila adekvatna pratnja doktora. Zbog svih tih razloga drumski biciklizam ide u stranu i uveliko ga je prestigao brdski biciklizam”, istakao je on.

Cijena bicikala do 5.000 maraka

U prodavnicama bicikala su nam potvrdili da je unazad nekoliko godina potražnja za biciklima slična, ali da su cijene bicikala porasle.

“Najjeftniji bicikl za odrasle iznosi 265 KM, dok je za najskuplji potrebno izdvojiti i do 5.000 KM”, rekli su iz jedne prodavnice.

Izvor: Nezavisne