Zašto nas emocije često vode u kuhinju?

Kada se osjećamo loše, često posežemo za nekim vanjskim izvorom zadovoljstva. Za mnoge, hrana je ta koja donosi utjehu. Svjesno ili nesvjesno, kada smo suočeni s problemima, stresom ili jednostavno ne znamo šta bismo sami sa sobom, krećemo u smjeru – kuhinje.

Čini nam se da je to jedini način nošenja sa stresom i ne vidimo da postoje i druge, zdravije mogućnosti. Međutim, dobiveno zadovoljstvo je kratkotrajno i može ugroziti naše napore da postignemo ili održimo zdravu tjelesnu težinu. Ono često vodi u prejedanje, pogotovo ako je riječ o visokokaloričnim, slatkim ili masnim namirnicama.

Da bismo uravnotežili svoju prehranu moramo postati svjesni povezanosti između hrane i emocija. Na primjer, prema novom istraživanju provedenom na Univerzitetu u Clevelandu, ljudi koji teže ugoditi drugim ljudima osjećaju intenzivniji pritisak da jedu kada vjeruju da će to pomoći drugoj osobi da se osjeća ugodnije u njihovom društvu. To je način potiskivanja ili ublažavanja negativnih emocija, poput stresa, ljutnje, dosade, tuge i usamljenosti. Ove emocije su podstaknute različitim uznemiravajućim događajima u našoj svakodnevnici poput: nezaposlenosti, financijskog pritiska, zdravstvenih problema, ljubavnih problema, problema na poslu, lošeg vremena, umora i dr.

Zabrinuti zbog nadolazećeg događaja ili neke konfliktne situacije možete se fokusirati na tješenje hranom umjesto na suočavanje s bolnom situacijom. Pojavljuje se osjećaj krivice zbog prejedanja koji vodi do novog prejedanja koje potom vodi do sledećeg osjećaja krivice i prejedanja. Nezdravi ciklus se nastavlja bez vidljivog kraja dok se ne odlučimo na promjenu.

Koje god da se emocije skrivaju iza prejedanja, krajnji rezultat je isti jer emocije se uvjek vraćaju. One su sastavni dio života kao i konfliktne situacije koje želimo izbjeći. Za izražavanje emocija i svjesno suočavanje sa životnim izazovima potrebna je velika hrabrost, zbog toga nekoliko korisnih savjeta nije na odmet.

• Recite „NE“ stresu. Kad osjećate stres, umjesto za hranom, posegnite za različitim tehnikama smanjivanja stresa poput joge, meditacije ili relaksacije.
• Zapitajte se jeste li zaista gladni. Da li je vaša glad fizička ili psihička? Ukoliko ste nedavno jeli, vjerovatno niste zaista fizički gladni već je riječ o psihičkoj žudnji.
• Vodite dnevnik prehrambenih navika. Dnevnik je izuzetno koristan i visoko preporučljiv. Daje osjećaj kontinuiteta, strukture i vanjski mjerljivog postignuća i često nam služi kao svojevrsni savjetnik. U njega zapišite što ste jeli, koliko ste jeli, kada ste jeli, kako ste se osjećali kada ste jeli i koliko ste gladni. Tokom vremena moći ćete primijetiti obrasce u ponašanju koji će vam otkriti vezu između vaših emocija i hrane.
• Podrška. Veća je opasnost da ćete posegnuti za hranom, ukoliko nemate emocionalnu podršku. Oslonite se na porodicu i prijatelje.
• Zaboravite na dosadu. Ne dajte da vam hrana ispuni čitavo vrijeme, ostavite mjesta i za život. Idite u šetnju, igrajte se s kućnim ljubimcem, pogledajte film, slušajte muziku, čitajte, nazovite prijatelja i dr.
• Uklonite napast. Maknite primamljivu hranu iz kuće. Daleko od očiju, daleko od želuca. Ako se osjećate ljuto ili tužno, odgodite svoju posjetu trgovini s namirnicama sve dok ne postanete dovoljno snažni. Prava snaga dolazi iz poznavanja sebe i nema razloga stavljati se u situacije za koje još uvjek niste spremni. Pričekajte pravi trenutak.

Ako pretjerate s hranom, oprostite sebi. Imajte strpljenja za sebe. Kao što je rekla Scarlett O'Hara u filmu „Zameo ih vjetar“: “Sutra je novi dan”. Koncentrišite se na pozitivne promjene koje se trudite uvesti. Cijeneći svoj trud, cijenite sebe i postajete zdravija i sretnija osoba.

 Izvor: Naturala