Vježbanjem se oslobodite napetosti

Ubrzan način života, kao i dugotrajno sjedenje, mogu uzrokovati napetost i bolove u leđima i ramenom pojasu. Za one koji ne postižu da obave sve obaveze na vrijeme, ova vrsta napetosti rezultat je stresa. S druge strane, dugotrajno sjedenje konstantno opterećuje istu grupu mišića i zbog toga nastaje bol.

U oba slučaja mogu pomoći vježbe koje bi se trebale praktikovati ujutro. Riječ je o jednostavnom razgibavanju opuštenih mišića leđa i ramena, koje podstiču cirkulaciju i na taj način eliminišu tenziju.

Ukrstite ruke ispred tijela i polako ih podignite iznad glave. Uz izdah ih lagano spustite u početni položaj. Ovu vježbu ponovite najmanje 10 puta. Postepeno povećavajte zamah rukama.

Istezanje – Prepletite prste iznad glave, okrenite dlanove prema gore i istegnite ruke što više možete. Ostanite u tom položaju dok izbrojite do deset. Opustite se pet sekundi. Spojite dlanove iza leđa i istegnite ih unazad što više možete. Ostanite u tom položaju dok izbrojite do deset. Opustite se pet sekundi pa uradite vježbu ispočetka. Ponovite nekoliko puta.

Kruženje – Snažno podižite ramena prema ušima, a zatim ih naglo opustite. Ponovite to 10 puta. Zatim opustite ruke pored tijela i zamahnite dok ne napravite cijeli krug. Ponovite to isto opet, praveći krug u suprotnu stranu. Napravite nekoliko krugova u jednu i drugu stranu.

Koliko vježbati

Preporučuje se da se svakog dana minimalno 30 minuta bavite nekom sportskom aktivnošću. To je minimum preporučene tjelesne aktivnosti za sve odrasle osobe.

Ako i nakon 30 minuta vježbanja dnevno ne uspijevate regulisati ili održati tjelesnu težinu, možete produžiti trening na 60 minuta dnevno.

Koju aktivnost odabrati

Studije pokazuju da osobe koje redovno hodaju, lako održavaju željenu tjelesnu težinu. Takođe, starije osobe koje svakodnevno hodaju, imaju poboljšanu funkciju hipokampusa, dijela mozga zaduženog za pamćenje.

Aerobni trening (hodanje, trčanje, vožnja bicikla) poboljšava stanje našeg kardiovaskularnog sistema. Vježbe snage smanjuju rizik od osteoporoze i gubitka mišićne mase, poboljšavaju stabilnost i smanjuju rizik od padova kod starijih osoba.

Intervalni treninzi visokog intenziteta (HIT), takođe, su dobri za očuvanje zdravlja. Ovakav oblik treninga popravlja kondiciju i opšte stanje organizma, smanjuje nivo šećera u krvi i rizik od dijabetesa te pomaže u regulisanju tjelesne težine.

Izvor: avaz.ba