Tumor na debelom crijevu često nema simptome

Objavljeno: 25. 9. 2017 u 20:24h

Preduslov zdravlja debelog crijeva je redovno pražnjenje, što zavisi od vrste hrane koju jedemo i količine tečnosti koju dnevno unosimo. Sindrom „nervoznih crijeva” je naročito izražen kod žena sa neredovnom stolicom.

Zbog neredovne ishrane, neumjerenosti u hrani i piću, kao i izloženosti stresu, bolesti crijevnog trakta sve su učestalije kod savremenog čovjeka. Naročito je ugroženo debelo crijevo se završava proces varenja i skupljaju suvišni produkti.

“Preduslov zdravlja debelog crijeva je redovno pražnjenje, što zavisi od vrste hrane koju jedemo i količine tečnosti koju dnevno unosimo. Za zadovaljavanje fizioloških potreba svakodnevno bi trebalo unositi 30 do 40 ml tečnosti na kilogram tjelesne težine. To znači da osobi od 70 kg dnevno treba između 2 i 2,5 litra vode. Ako se ove potrebe ne zadovolje, najčešće dolazi do funkcionalnog poremećaja poznatog kao “sindrom nervoznih crijeva”, koji takođe može da nastane i zbog čestih stresnih situacija” – objašnjava gastroenterolog onkolog profesor dr Dino Tarabar iz Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju Vojnomedicinske akademije.

Koji su simptomi “nervoznih crijeva”?

Sindrom je naročito izražen kod žena sa neredovnom stolicom, koja izostaje danima čak i nedeljama. Može da se javi i veći broj mekih, prolivastih stolica tokom dana. Stanje postaje gotovo nepodnošnjivo, a stalno je prisutna i nadust stomaka, bolovi u stomaku i mučnina. Nažalost, za nervozna crijeva nema odgovarajuće terapije. Određena paleta lijekova postoji, ali su oni uspješni samo kod 60 do 70 odsto pacijenata. Zato se kao terapija preporučuje uzimanje odgovarajuće količine tečnosti i voća i povrća bogatog vlaknima, jer podstiču bolju peristaltiku, odnosno pokretljivost crijeva. S druge strane, treba izbjegavati slatku i brzu hranu, suvomesnate i druge nezdrave proizvode.

Žvaćite sve, čak i supu!

Žvakanje je od presudne važnosti za dobro varenje. Hrana u ustima bi trebalo da se pretvori gotovo u kašu, pa tek onda proguta. Nažalost, većina ima naviku da guta nesažvakane namirnice i tako unosi puno vazduha. Imam običaj pacijentima da kažem da se i supa žvaće. Jer, nesvarena hrana i vazduh dovode do nakupljanja gasova koji izazivaju nadutost stomaka. Nadut stomaka pritiska i podiže dijafragmu zbog čega može da dođe i do poremećaja srčanog rada, a rjeđe i plućne funkcije – naglašava dr Tarabar.

Kako se manifestuju teže bolesti debelog crijeva?

One se, nažalost, razvijaju bez ijednog stomačnog simptoma.

To je slučaj sa tumorom sa desne strane debelog crijeva, gde je lumen širok i ne remeti peristaltika. Jedini znak koji ukazuje na eventualno prisustvo tumora je anemija. Najčešće oboljevaju osobe između 40 i 50 godina sa veoma niskim vrijednostima hemoglobina. Bolest se ispoljava kroz osjećaj malaksalosti i brzog zamaranja, ali nema tragova krvi u stolici. Zato je važno, da se poslije 50. godine obavezno uradi kolonoskopski pregled debelog crijeva. On može da otkrije karcinom, ali i polipe koji su predstadijum za nastanak karcinoma. Lako se odstranjuju, a u protivnom se čak 30 odsto polipa transformiše u karcinome.

Šta prija stomaku

Zdrava ishrana podrazumjeva unos adekvatnih količina vode uz izbjegavanje gaziranih pića i koncentrovanih šećera koje podstiču razvoj loših bakterija u crijevima. Svakodnevno bi trebalo jesti oko 100 g crvenog mesa, prije svega teletine i junetine. Može i roštilj, ali nikako prženo meso. Povrće treba jesti bareno, odnosno što manje termički obrađeno. Uvijek su poželjne supe i salate, riba dva do tri puta nedeljno, a piletina bez kožice. Na brzu hranu koja uključuje i pomfrit zaboravite, kao i na suviše masno, začinjeno, ljuto, kiselo, vrelo. U toku dana jedite nekoliko manjih obroka, nikako jednom ili dva puta i to preobilno – ističe sagovornik “Života plus”.

Ekspanzija karcinoma

Karcinom debelog crijeva je drugo najčešće maligno oboljenje kod oba pola. Kod muškaraca nakon karcinoma puća, a kod žena poslije karcinoma dojke. Bez obzira na to, što je jedan od rjetkih tumora gdje je moguć skrining preventivni pregled, porast oboljelih je drastičan. U odnosu na prije 30 godina, oboljelih je danas čak trostruko više. U prosjeku na 100.000 stanovnika je oko 50 novooboljelih. Ista je situacija i u Srbiji i u zapadnom svijetu – upozorava naš stručnjak.

Izvor: Novosti.rs/Z. Ostojić – Joksović

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zdravi-kutak/tumor-na-debelom-crijevu-cesto-nema-simptome/||claudebot