Tamna strana rada od kuće o kojoj se malo priča

Sada kada smo, silom prilika, morali da iskusimo rad od kuće pojavljuje se i njegova tamna strana – usamljenost! Ona može da bude problem čak i kad radimo u kancelariji, a iznenadni prelazak na rad od kuće može povećati taj rizik.

“Ako ste dugo radili s ljudima i imate takvu vrstu veza, susrećete se s ljudima licem u lice i navikli ste se na takvo radno okruženje i sada odjednom radite na daljinu s vrlo malo kontakata – to stvarno stvara ogromni problem”, kaže za CNN Ben Fanning, autor knjiga o odnosu prema radu.

Ilustruje to riječima da je rad od kuće poput boravka na udaljenom ostrvu.

Čak i kad radite iz svog stana, uz vašeg bračnog partnera i djecu koja trče kućom, ipak možete se osjećati usamljenima. Istraživanja pokazuju da osjećaj usamljenosti na poslu utiče na produktivnost i možete postati manje efikasni i zbog toga vaše kolege teže dolaze do vas i prestaju s vama sarađivati.

“Što ste usamljeniji to ćete lošije raditi”, kaže Sigal Barsade, profesorica menadžmenta sa Univerziteta Pensilvanija dodajući: “Uz usamljenost počinjete u socijalnom smislu pretjerano reagovati i počinjete gubite svoje društvene vještine. Ponašate se na način koji vas gura sve više u usamljenost.”

“Počinjete o sebi previše ili premalo govoriti. Usamljeni radnici mogu pretjerano osjećati da ih odbacuju kolege zbog čega ostavljaju utisak da im je teško pristupiti, kaže Hakan Ozcelik, profesor menadžmenta sa Univerziteta California State u Sakramentu objašnjavajući i ovo: “Usamljeni ljudi reaguju pojačano na negativne signale, a ignorišu pozitivne.”

Radnici koji su se već osjećali marginalizovanim u kancelariji i koje se tek ponekad pozdravljalo pri dolasku na posao ili im se kimnulo glavom u hodniku možda će biti skloniji osjećaju usamljenosti pri radu od kuće.

“Sada više neće dobiti ni to. Ako ljudi s njima ne razgovaraju pojedinačno, osobe koje se osjećaju usamljeno postaće to još više”, kaže Barsade.

Usamljenost nije karakteristika, to je prije motivaciono stanje poput gladi.

“Kao što ogladnimo pa trebamo jesti, postajemo usamljeni te žudimo za društvenim kontaktom. Ne želimo biti sami”, objašnjava Barsade.

U ovim danima treba uložiti više napora u planiranje društvenih kontakata. Treba biti proaktivan i organizovati virtuelne sastanke i telefonske razgovore s kolegama koji mogu zamijeniti one kratke kafe i susrete na hodnicima.

Ne oslanjajte se previše na dopisivanje.

“Telefonski je poziv mnogo bolji lijek za usamljenost od e-maila, SMS-a ili društvenih mreža”, kaže Fanning.

I imajte na umu: usamljenost može promijeniti vaš pogled na međuljudske odnose. Na primjer, možete biti uvjereni da neko namjerno ignoriše vaš e-mail, a zapravo se radi o tome da su zatrpani žongliranjem između posla i dječje škole preko interneta.

Izvor: index.hr