Sve što trebate znati o adrenalnom umoru (Foto)

Vaše zdravlje je nestabilno. S jedne strane imate optimalno zdravlje, a sa druge hronična oboljenja. Zdravlje adrenalnih žlijezda funkcioniše na istom principu. Možete biti na jedan korak do potpunog funkcionisanja ili možete imati Adisonovu bolest u punom jeku, koja je poznata i kao hronična adrenalna insuficijencija. To stvara i veliku prazninu, a veliki broj žena i muškaraca nalaze se negdje u ovom spektru.

Da bi Adisonova bolest bila dijagnostikovana, organizam “mora” izgubiti 90% funkcija nadbubrežnih žlijezda, ali problemi sa njima mogu se javiti i bez ove dijagnoze. Sve između optimalnog zdravlja i Adisonove bolesti naziva se adrenalnim umorom što je, zapravo, blagi oblik adrenalne insuficijenicje koja se javlja kada su nadbubrežne žlijezde preopterećene.

Primarna uloga nadbubežnih ili adrenalnih žlijezda je proizvodnja i regulisanje hormona stresa kortizola. Nadbubrežne žlijezde, takođe, proizvode polne hormone, estrogen i progesteron, a oni proizvode vaše neurotransmitere: adrenalin, noradrenalin i dopamin. Ovi hormoni i neurotransmiteri regulišu metabolizam i “komuniciraju” sa drugim organima, kao što su mozak, bubrezi i reproduktivni sistem. Međutim, hronični stres može “potisnuti” rad adrenalnih žlijeza usljed čega dolazi do oslobađanja nedovoljne količine pomenutih hormona.

Uzroci stresa

• nedostatak sna
• loša ishrana
• stimulansi
• rigorozan radni režim
• emocionalne traume
• pretjerivanje sa fizičkom aktivnošću
• nedostak aktivnosti koje opuštaju tijelo i duh

Činjenica je da živimo u veoma stresnom svijetu. Naporni radni dani, žrtvovanje sna zarad drugih aktivnosti, prekomjerno unošenje kofeina kako bismo ostali fokusirani tokom dana, često konzumiranje namirnica sa velikom količinom šećera kako bismo imali više energije – ove navike imaju uticaj na naš organizam na emocionalnoj, fizičkoj, duhovnoj i psihičkoj osnovi.

Kada se nađete u stresnim situacijama, vaše tijelo ulazi u režim koji se naziva “bori se ili pobjegni” te ono vjeruje da mu je potrebna dodatna energija kako bi preživjelo. Primarni hormon stresa u vašem tijelu je kortizol. Obzirom da je njegova funkcija pružanje “naleta” energije, kortizol podiže nivo šećera u krvi te “razbija” uskladištene proteine i ugljene hidrate u organizmu. Tokom vremena, visok nivo kortizola može dovesti do rezistencije na insulin, oslabiti imuni sistem i dovesti do gubitka mišićne mase, ukoliko se adekvatno ne eliminiše.

Znaci adrenalnog umora

• neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
• bol u tijelu i mišićima
• zamor (poteškoće sa ustajanjem iz kreveta ujutro)
• nizak krvni pritisak
• pretjerana želja za slanom ili slatkom hranom
• drhtavica ili nesvjestica nakon preskakanja obroka
• vrtoglavica nakon ustajanja
• poremećaji spavanja
• neplodnost
• neravnoteža štitne žlijezde
• gubitak kose
• zamagljen vid
• ozbiljne alergije

Kako liječiti adrenalni umor?

Važno je zapamtiti da nadbubrežne žlijezde nisu glavni uzrok – one su samo uhvaćene u “unakrsnoj vatri”. Najbolji način liječenja adrenalnog umora jeste da se pozabavite sa stvarnim uzrokom – stresom. Razmislite o svakodnevnim situacijama koje vam povećavaju nivo stresa i ponovo preuzmite kontrolu nad vašim zdravljem. Ukoliko patite od adrenalnog umora, najvažnija stvar koju možete i trebate uraditi jeste da uspostavite rutinu. Evo i par prijedloga:

• idite na spavanje svako veče u isto vrijeme, po mogućnosti prije 22:30 h i spavajte osam sati
• naučite da kažete “NE” kada dosegnete svoj limit, bez obzira o kojem polju života je riječ
  svakodnevno radite nešto opuštajuće (topla kupka, šetnja, joga, meditacija i slično)
• ne pretjerujte sa fizičkim aktivnostima (ako ste uvijek nakon treninga preumorni, smanjite njegovo trajanje i intenzitet)
• jedite doručak bogat proteinima prije deset sati ujutro
• konzumirajte voće sa izvorom proteina (orašasti plodovi, kao što su orasi, bademi i lješnjaci)
• izbjegavajate alkohol, šećer, gluten i mliječne proizvode.

Izvor: minimagazin.info