Saznajte sve o krvnom pritisku!

Hipertenzija, hipotenzija, sistolički pritisak, dijastolički pritisak. Kada govorimo o pritisku, najčešće koristimo ove izraze, no znate li, zaista, šta oni znače? Saznajte koje su optimalne, a koje opasne granice krvnog pritiska, kako ga možete sniziti i zašto je bitno redovno ga kontrolisati.

Krvni pritisak je pritisak kojim krv djeluje na zidove krvnih žila (arterija) u svakom dijelu našeg tijela, a stvara se radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) pritisak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola) pritisak se snizuje. Upravo zato se mjere dvije vrijednosti krvnog pritiska: gornja vrijednost (sistolički) i donja vrijednost (dijastolički krvni pritisak).

Koje su optimalne vrijednosti krvnog pritiska?

Stanje pritiska je optimalno ako je sistolički pritisak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg. Stanje pritiska je normalno ako je sistolički pritisak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg. Stanje pritiska je granično ako sistolički pritisak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolišite kroz jednu godinu.

Prvi stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 140 i 159 mmHg, a dijastolički pritisak između 90 i 99 mmHg. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca. Drugi stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 160 i 179 mmHg, a dijastolički između 100 i 109 mmHg. U tom slučaju biste trebali kontrolisati pritisak kod ljekara kroz jedan mjesec. Treći stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak od 180 mmHg na više i dijastolički od 110 mmHg na više. Preporučuje se ljekarska pomoć kroz jednu nedjelju.

Pritisak bi trebalo izmjeriti u sjedećem položaju, u mirnom stanju i mjerenje provoditi tri puta. Uzmite srednju vrijednost koja će vam reći koliki je vaš pritisak.

Šta je to hipertenzija?

Hipertenzijom se smatra stanje kod kojega su vrijednosti krvnog pritiska trajno na nivou ili iznad 140/90 mmHg. Predstavlja glavni faktor rizika od razvoja moždanog udara, srčanog udara, zatajenja srca, aneurizme arterija i nekih oblika hroničnog oštećenja bubrega. Visoki krvni pritisak odgovoran je za prosječno 7,1 miliona smrti godišnje širom svijeta. Na pritisak možete uticati i promjenom prehrane, ako ga želite sniziti obavezno jedite dovoljno voća i povrća. U svoj dnevni jelovnik uključite ribu, ulje lanenih sjemenki, sok brusnica i celera, jabukovo sirće, lubenicu, maslinovo ulje, cjelovite žitarice i krastavce. Smanjite unos soli – preporučena dnevna količina iznosi jednu čajnu kašičicu soli.

Što je to hipotenzija?

Hipotenzija ili niski krvni pritisak jedno je od češćih tegoba s kojima se susrećemo, a podrazumijeva sistolički pritisak niži od 90 mmHg ili dijastolički pritisak niži od 60 mmHg. Kod niskog pritiska javlja se vrtoglavica (pogotovo prilikom naglog ustajanja), malaksalost, zamagljen vid, opšta slabost ili nesvjestica. Ako je hipotenzija izraženija i traje duže, može se javiti nepravilan rad organa zbog slabog dotoka kiseonika, pa čak i šok. Pritisak možete povisiti tako što ćete povećati unos soli, a ljekar može odrediti tačnu količinu koju ne biste trebali prekoračiti. Takođe se preporučuje veći unos vode i kofeina kako biste spriječili dehidraciju.

Izvor: tportal.hr