Postoji nešto strašnije od HIV-a i raka: Deset najsmrtonosnijih bolesti čovječanstva

Nebitno o godinama u kojima su živjeli, ljudi su se oduvijek morali boriti sa smrtonosnim i strašnim bolestima. 

Donosimo pregled deset bolesti koje su odnijele najviše života.

Boginje: Ova je infektivna bolest harala čovječanstvom u perioduod čak 10.000 godina, a od nje je umrlo stotine miliona ljudi. Računa se da je samo u 20. vijeku od nje umrlo oko 400 miliona ljudi, a nakon razvoja vakcina i modernih lijekova, boginje su gotovo u potpunosti iskorijenjene, a njezini se uzorci čuvaju u laboratorijima.

Moždani udar: On pripada u kategoriju cerebralno-vaskularnih bolesti, a sve je češća bolest u moderno doba zbog produženja životnog vijeka kao i prehrane bogate masnoćama koje uzrokuju krvne ugruške. Samo u SAD-u, ovo je uzrok smrti preko 140 hiljada ljudi na godišnjem nivou.

Ospice: Iako ih se danas ne doživljava kao bolest koja ugrožava život velikom broju ljudi, ospice su bile velik zdravstveni problem – posebno domorocima na području SAD-a kojima su bolest donijeli evropski kolonizatori. Kako nisu imali razvijen imunitet na ospice, ova vrlo zarazna bolest ubila je na milione njih. Prvi put ih je dijagnostikovan jedan arapski doktor u 9. vijeku. Organizovano vakcinisanje je smanjilo njihovu učestalost, no podaci iz 2011. godine govore da su odgovorne za smrt preko 150 hiljada ljudi širom svijeta samo u toj godini.

Malarija: Izaziva oticanje mozga, neurološke napadaje i komu. Prenose je paraziti svojim ugrizom, a najčešća je u tropskim područjima. Svake minute u svijetu zbog malarije umre jedno dijete. Svake godine od malarije oboli između 300 i 500 miliona ljudi, a od nje umre oko milion ljudi na godinu.

Tuberkuloza: Ova bakterijska bolest nekad je bila veliki ubica, no i danas ubija ljude. Samo u 2012. godine oko 1,3 miliona je umrlo od nje, dok je prijavljenih slučajeva infekcije u svijetu bilo oko 8,5 miliona, najčešće u manje razvijenim zemljama svijeta.

HIV: Virus koji napada imunitet, pa se organizam nije u stanju braniti i od najmanjih infekcija. Pretpostavlja se da danas na svijetu s HIV-om živi oko 35 miliona ljudi. Svake godine od posljedica te bolesti umre oko 1,5 miliona ljudi.

Tifus: Bakterijska bolest tifus samo je u Rusiji ubila tri miliona ljudi u period od nekoliko godina na početku 20. vijeka. I danas hara, najčešće u područjima svijeta gdje su ugroženi izvori pitke vode ili postoji njezin manjak. Još se naziva i bolest prljavih ruku.

Rak: Naučnici su tragove ove maligne bolesti pronašli čak i na rebrima neandertalca. Danas se rak navodi kao uzrok smrti za oko 7,6 miliona ljudi na godišnjem nivou u svijetu, a njegova je učestalost u stalnom porastu.

Kuga: Jedna od najpoznatijih pandemija ljudskog roda upravo je bila ona koju je uzrokovala kuga. Bolest koja se naziva još i crna smrt. Prenosi se s glodavaca na ljude ugrizom inficirane bube, a najpoznatija je po srednjevjekovnoj epidemiji u kojoj je ubila preko 75 miliona ljudi. Izrazito je smrtonosna – od nje umire oko 70 posto žrtava.

Španjolska gripa: U kratkom periodu od 1918. do 1919. godine od ove je vrlo zarazne bolesti umrlo od 50 do 60 miliona ljudi, što čini veći broj žrtava nego onih stradalih u Prvom svjetskom ratu.

Izvor: Express.hr/ Martina Japec Martinko