Otkriven antibiotik koji ubija i superbakterije

Naučnici su otkrili novu vrstu antibiotika koji može da ubije širok spektar opasnih i rezistentnih bakterija, prvi u posljednjih 30 godina, piše LiveScience.

U laboratorijskim eksperimentima, bakterije nisu razvile otpornost prema novom lijeku, nazvanom tiksobaktin (teixobactin), i vrlo je moguće da će im biti potrebno nekoliko decenija da postanu otporne.

“Tiksobaktin je lijek koji obećava. Vrlo je efektan protiv rezistentnih patogena u nekoliko slučajeva infekcije kod životinja”, napisali su istraživači u svom izveštaju.

Problem bakterija koje su otporne na antibiotike je ozbiljna životna prijetnja, i pronalazak novih antibiotika je veoma težak posao.

Postojeće metode za izolaciju supstanci iz bakterijske kulture obično izoluju samo antibiotike koji su več u upotrebi, navodi se u studiji.

Međutim, u ovom slučaju istraživači su razvili svježe metode za pronalazak antibiotika. Oni su proučavali 10.000 lanaca bakterija koje žive u tlu, i uzgajali su ih u prirodnom okruženju.

Potom su izolovali supstance koje su napravile bakterije i testirali ih na bakterije koje izazivaju bolesti.

Novootkriveni antibiotik, tiksobaktin (teixobactin), je bio jedna od supstanci.

U eksperimentu na miševima, istraživači su pokazali da ovaj antibiotik liječi životinje inficirane bakterijama poput Mycobacterium tuberculosis, koja izaziva tuberkulozu, Staphylococcus aureus, koja inficira kožu ali i ostala tkiva ljudi.

Neki sojevi ovih bakterija su već rezistentni na mnoge antibiotike, što otežava liječenje ljudi.

“Iako je još rana faza istraživanja, otkriće potencijalno nove vrste antibiotika je dobra vijest. Razvoj novih antibiotika je stagnirao u posljednjim decenijama, dok je otpornost na postojeće antibiotike postao ozbiljna prijetnja ljudskom zdravlju”, rekao je dr Ričard Sibruk sa Wellcome Trust-a u Velikoj Britaniji, koji nije bio dio istraživačke ekipe.

Tiksobaktin (teixobactin) ubija bakterije tako što se vezuje za velike molekule u ćelijskom zidu, što uzrokuje pucanje zida, tvrdi studija. Većina drugih antibiotika cilja na proteine u bakterijama, a potom ta bakterija postane otporna kada geni proteina mutiraju.

Ciljanjem na velike molekule, bakteriji se otežava posao mutacije i rezistencije.

Još jedan antibiotik, vankomicin, koristi sličan mehanizam ovom antibiotiku, i bilo je potrebno 30 godina da bakterije postanu otporne na ovaj antibiotik.

Istraživači su objavili 7. januara u žurnalu “Nature” ovaj rad, koji je još uvijek u ranoj fazi i još uvijek se ne zna da li će antibiotik biti tako efekan u liječenju ljudi.

Izvor: Agencije