Kako je živjeti bez vode za vrijeme tropskog talasa: U Dragočaju i Stranjanima slavine suve danima, mještani spasavaju stoku

Banjalučka sela koja se vodom snabdijevaju sa rezervoara Ramići i Prijakovci po planu je trebalo da dva dana imaju vodu, a dva nemaju. Zbog suše, rekordne potrošnje, ali i problema na mreži, slavine su ostajale suve i po sedam dana, pa mještani Dragočaja i Stranjana vode grčevitu borbu da pripreme dovoljne količine vode za stoku.

Za zvanične redukcije po režimu „dva dana ima, dva nema“, stanovnici ovih sela tvrde da je su samo mrtvo slovo na papiru i da je situacija mnogo neizvjesnija.

U Dragočaju i Stranjanima najteže je domaćinstvima koja se bave stočarstvom, gdje je obezbjeđivanje osnovnih uslova za život životinja na tropskim vrućinama postalo svakodnevna drama.

Mještanin Dragočaja, Drago Ubović, koji ima kozu, jare i desetak svinja nada se da će nakon radova biti riješeno pitanje vodsnabdijevanja u ovom području.

– Nije da je lako živjeti bez vode, ali i taj problem se jednom mora riješiti – poručuje Ubović.

On objašnjava da bi za mnoge bilo lakše kada bi režim bio „dan ima, dan nema“, ali je svjestan da je to neizvodljivo upravo zbog komšija na višim kotama, jer za samo jedan dan voda jednostavno ne stigne doći do njihovih slavina i napuniti mrežu.

Pitali smo ga i da li je pravedno raspodijeljena voda u Banjaluci.

– Da vam kažem, nije to raspodijeljeno, svi imaju vodu – samo mi nemamo. Ne mogu reći da je to pravedno raspodijeljeno, zato što se kod nas izvode radovi – kaže on.

Da situacija na terenu poprima dramatične razmjere potvrđuje i mještanka Veselka Kozić. Ona i njen suprug Nikola bili su primorani da zakolju skoro polovinu ovaca.

Veselka kaže da nikad ne znaju kada će imati vodu, a i kada je imaju ne znaju koliko će je biti. Nedavno su bili bez vode 7 dana, a najveća veselkina briga bila je šta će biti sa njihovim ovcama, ćurkama i kokošima. Zahvaljujući komšijama uspjeli su prebroditi kritičan period.

Sve životinje piju mnogo vode pri tropskim vrućinama, a dodatan problem je i što se voda pripremljena za napajanje ugrije, a takvu je životinje ne žele.

Na pitanje da li može vjerovati da se u 21. vijeku susreće sa ovakvim problemima ona je naglasila da je takva njena sreća.

Izbjegla je u Kneževo gdje nije imala vode, pa je sa djecom nosila sa izvora. Njena porodica kada se preselila u Dragočaj ponovo nije imala vodu, pa su koristili obližnji izvor.

– Rekla sam, često ne idem na more, ako odem presušiće sto posto. Gde sam god bila, vode nisam imala. Kad će voda doći u Dragočaj majka mi je bila bolesna i kaže: „Kćerko, sad kad bi umrla, a ti rekla da ti je došlo voda, nek umrem. Ona je umrla, a meni voda došla. To znamo i ja i moja djeca – priča Veselka..

Prisjetila se da su pretprošle godine imali problema sa vodosnabdijevanjem, dok su prošle godine vodu imali stalno.

– Ova godina je najgora, što se tiče suše – kaže ona

Slične muke dijeli i komšija Cvijo Jarić, koji drži krave i svinje. Kaže da danas ima vode, ali da je prije toga nisu imali četiri dana. On nema vlastiti bunar, a za stoku dnevno mora obezbijediti stotine litara vode. Pomagao mu je komšija, a vodu je bio prinuđen da dovozi i sa izvora udaljenih po nekoliko kilometara.

Dok stočari muku muče kako da napoje stoku dovozeći vodu u cisternama i kanisterima, prolazeći kroz ova sela primijetili smo da mnoge kuće i vikendice u ovom kraju imaju napunjene bazene za kupanje, što oslikava apsurd i razmjeru nejednakosti u vodosnabdijevanju na terenu.

Iz banjalučkog Vodovoda kao glavne razloge za nestašice navode skok potrošnje za 100 odsto i drastičan pad izdašnosti izvorišta, ali i nesavjesno ponašanje pojedinaca. Iz ovog preduzeća upozoravaju da samovoljno zavrtanje i odvrtanje ventila te napadi na njihove radnike obaraju čitave sisteme, poput onih na Manjači i u Bistrici, naglašavajući da je svako neovlašteno rukovanje instalacijama krivično djelo.

Iz Vodovoda apeluju na građane da se suzdrže od manipulacija na cjevovodu jer je cilj redukcija ravnomjerna distribucija vode.

Kao dugoročno rješenje najavljuju sutrašnji završetak novog cjevovoda fi 700 mm od Centruma do Tunjica, koji bi nakon testiranja i dezinfekcije trebao biti u funkciji do narednog petka i trajno stabilizovati vodosnabdijevanje sjevernog dijela grada.

Izvor: Srpska info