Kako ljudsko tijelo preživljava ekstremne hladnoće? Savjeti za zimu koje bi svi trebalo da znamo

Kada temperature padnu ispod nule, život u ekstremnim uslovima postaje pitanje individualne fizičke otpornosti i prilagodljivosti.

Ljudsko tijelo, prema mišljenju stručnjaka je “razvijeno” za toplije klime, ali ono ima nevjerovatne sposobnosti da se prilagodi na niske temperature. Razumijevanje tih mehanizama može da nam pomogne u pripremi za izazove sa kojim se susrećemo tokom zime.

U ovom članku istražujemo kako tijelo reaguje na hladnoću i koji su ključni faktori koji nam omogućavaju da preživimo u ekstremnim hladnoćama.

1. Prirodna odbrana: vazodilatacija i vazokonstrikcija

Jedan od prvih odgovora našeg tijela na hladnoću jeste – sužavanje krvnih sudova, proces poznat kao vazokonstrikcija. Kada temperature spolja padaju, naše vene ispod kože se sužavaju kako bi sačuvale toplotu u vitalnim organima.

Ovaj mehanizam pomaže prije svega srcu, koje ne mora da pumpa krv kroz sve dijelove tijela, čime štedi energiju i resurse. Ipak, tokom dužeg vremenskog perioda na hladnoći, vene se mogu i proširiti (vazodilatacija) u pokušaju da ponovo obezbijede dotok krvi u područja koja su bila “isključena” iz cirkulacije.

2. Termogeneza: generisanje toplote iznutra

Iako naša koža usljed izloženosti niskim temperaturama, postaje hladna, unutrašnji organi, poput srca i jetre, ostaju topli. Jedan od najvažnijih načina na koji tijelo reaguje na hladnoću je “proizvodnja toplote” kroz proces poznat kao termogeneza.

Tokom termogeneze, tijelo koristi mast i glukozu kao gorivo za proizvodnju toplote. Naši mišići, uključujući i one koji kontrolišu drhtanje, takođe igraju ključnu ulogu u generisanju toplote.

3. Drhtanje: mehanizam za grijanje

Jedan od najpoznatijih odgovora tijela na hladnoću jeste drhtanje. Ovo automatsko i nesvjesno kretanje mišića pomaže nam u povećanju tjelesne temperature. Kada mišići brzo i nekontrolisano rade, oni proizvode toplotu koja pomaže u održavanju tjelesne temperature.

Međutim, ovo nije beskonačan proces: drhtanje može da iscrpi rezerve energije, pa je tokom zimskih mjeseci veoma važno ograničiti vrijeme provedeno napolju na ekstremnim hladnoćama.

4. Adaptacija na hladnoću: dugoročne promjene u organizmu

Tijelo ne reaguje samo kratkoročno na hladnoću, ono može razviti i dugoročne adaptacije. Na primjer, u hladnim regionima, ljudi su evolucijski razvili deblji sloj masti, koja djeluje kao izolator.

Takođe, neki narodi koji žive u ekstremno hladnim uslovima, kao što su Eskimi – koji imaju hladnije ekstremitete kako bi očuvali toplotu centralnog dijela tijela, što omogućava bolju regulaciju tjelesne temperature.

Tokom hiljada godina evolucije, ljudi su razvili fiziološke promjene koje im pomažu da efikasnije iskoriste energiju, smanje gubitak toplote i na taj način uspješno prežive teške uslove tokom zime.

Priča se ne završava evolucijom tijela

Da bi čovjek uspio u ekstremnim uslovima, ponekad nije dovoljno samo da se oslonimo na fiziološke reakcije tijela. Kultura i tehnologije koje smo razvili tokom posljednjih nekoliko hiljada godina, takođe igraju ključnu ulogu u preživljavanju.

Na primjer, slojevi odjeće dizajnirani tako da zadrže toplotu, kao što su termo jakne, rukavice i čarape, postali su standard u hladnim klimama. Ovo omogućava ljudima da duže ostanu napolju, bez obzira na fiziološke kapacitete tijela.

Iako naše tijelo ima impresivne sposobnosti da se nosi sa hladnoćom, postoje načini da mu pomognemo u toj borbi:

• Oblačite se slojevito: slojevi omogućavaju bolje zadržavanje toplote, jer prostor između slojeva djeluje kao izolator.
• Pijte tople napitke: iako kafa i alkohol možda nisu najbolji izbor (oni zapravo mogu ubrzati pad tjelesne temperature), topli čaj ili supa su dobar način da se tijelo ugrije.
• Održavajte fizičku aktivnost: lagana fizička aktivnost, poput hodanja, poboljšava cirkulaciju i proizvodnju toplote.
• Unosite dovoljno kalorija: Zima znači i veće energetske potrebe za naše tijelo, stoga je važno unositi dovoljno hrane bogate kalorijama, da bi tijelo imalo gorivo.

Zima nekada može da bude izuzetno izazovna za naše tijelo, ali priroda nas je opremila alatima za preživljavanje u hladnim uslovima. Naša sposobnost da se prilagodimo i razvijemo strategije za očuvanje tjelesne temperature nije samo rezultat evolucije, već i naših svakodnevnih napora da naučimo kako da iskoristimo resurse svog tijela i okoline kako bismo ostali topli, čak i u najhladnijim danima.

Izvor: mondo.ba