Fizička aktivnost povećava osjećaj sreće i čuva zdravlje

Fizička aktivnost je vrlo bitna u svakom periodu razvoja, a posebno u zrelijim godinama vašeg života. To je jedan od temeljnih uslova za normalan rast i razvoj od najranije dobi te pridonosi očuvanju i unapređenju zdravlja tokom cijelog života.

Redovnim fizilčkim aktivnostima podstičemo rad mišića i njihovu pravilnu funkciju primarno zaduženu za zdravlje lokomotornog sistema. Koliko je fizička aktivnost važna za očuvanje zdravlja govori i zastrašujući podatak da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upravo neaktivnost smjestila na 4. mjesto rizičnih faktora koji uzrokuju smrt u svijetu.

Prema podacima naučnih istraživanja čak 48% muškaraca i 52% žena nedovoljno je aktivno. Kada u ovim podacima oduzmemo osobe koje redovno vježbaju tri do četiri puta sedmično brojka raste na 88%, a činjenica je da je čak 91% onih koji neredovno vježbaju i nisu aktivni više od 5 dana u sedmici.

Nevjerovatno djeluje podatak da je danas u svijetu čak 42 miliona djece mlađe od pet godina prekomjerno teško ili prijetilo te ukoliko se sadašnji trendovi nastave, procjenjuje se da bi ih do 2025. godine moglo biti oko 70 miliona.

Vježbanje i fizičko zdravlje

Veliki broj ljudi je zbog širenja sjedilačkog načina života i nedovoljno slobodnog vremena fizički neaktivan, bez obzira na to što je pozitivan uticaj sporta i vježbanja na naše zdravlje već odavno dokazan. Poznato je da fizičke aktivnosti smanjuju nivo holesterola, snižavaju krvni pritisak, ublažavaju posljedice dijabetesa i regulišu težinu. Vježbati se može na mnogo načina: od laganog trčanja, do žestokog postizanja kondicije. Međutim, bez obzira na vrstu, vježbanje mora biti redovno.

Vježbanje i mentalno zdravlje

Iako se o njoj rijetko govori, postoji i psihološka korist koja proizlazi iz učestvovanja u fizičkim aktivnostima. U psihološkom smislu, uticaj fizičke aktivnosti je nešto drugačiji. Kroz fizičku aktivnost čovjek stvara osjećaj zadovoljstva i uz uočavanje postignutih rezultata povećava mu se i samopouzdanje.

Takođe, fizička aktivnost oslobađa endorfin, hormon koji stvara osjećaj sreće i euforije. Istraživanja su pokazala da vježbanje čak može ublažiti simptome kliničke depresije te se preporučuje osobama koje pate od anksioznosti. U nekim slučajevima vježbanje djeluje kao antidepresiv. Neki od primjera aktivnosti za uspješnu borbu protiv depresije su šetnja, trčanje, bicikliranje, tenis, planinarenje i dizanje tegova.

Nikada nije kasno početi s nekom aktivnošću, ali je vrlo važno da je ona dio života svakog čovjeka.

Izvor: cosmopolitan.hr