Uoči Đurđevdana: Za blagostanje porodice večeras obavezno treba uraditi ovu stvar

Srpska pravoslavna crkva i vjernici Đurđevdan proslavljaju 6. maja, a poslije Božićnih, običaji koji se praktikuju za ovaj praznik su najbrojniji i najzanimljiviji. Dosta njih vezano je i za dan uoči ovog velikog praznika.

Tako se uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i na kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili berićetni i da, kako se govorilo “Bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”.

Ponegde je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan prije svitanja. Takođe, pletu se vjenčići od “đurđevskog cvijeća”: đurđevka, mlečike i drugog cvijeća, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti vijenci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sljedećeg Đurđevdana.

Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći. Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom.

• djeca – da budu zdrava kao dren,
• djevojke – da se momci grabe oko njih,
• stariji – da budu zdravi,
• domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.

Na Đurđevdan ne valja dugo spavati, jer se vjeruje da će to donijeti glavobolju, a ako je neko ipak utonuo u san, onda na Markovdan treba da spava na istom mjestu.

Izvor: Žena.blic.rs