Sutra je Bogojavljenje: U ponoć pogledajte nebo i zamislite želju

Na taj način možete dočekati jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve. Prethodi mu Krstovdan, prvi dan posta poslije božićnih praznika, a odmah za njim, 20. januara, slavi se i Sveti Jovan Krstitelj, koji je Isusa krstio u rijeci Jordan. Bogojavljenje se obilježava 19. januara i nepokretan je praznik, odnosno datum se ne mijenja. Tog dana se, prema Bibliji, poslije krštenja Isusa Hrista u rijeci Jordan, koje je obavio Jovan Krstitelj, Sveti duh u vidu goluba spustio na rame Isusovo i začuo se glas Boga Oca s neba. Tako se Bog javio u tri ličnosti: Oca, Sina i Svetog Duha.

Taj trenutak predstavlja objavljivanje Bogočovjeka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Događaj objavljivanja Bogočovjeka, navodi se u svetim knjigama, slavi se kao Bogojavljenje. Takođe, crkva je ustanovila Svijetu tajnu krštenja za svako ljudsko biće. Krštenjem se postaje član Hristove crkve i duša se čisti od svakog grijeha. Na Krstovdan (uoči Bogojavljenja), kao i na sam praznik, poslije liturgije, vrši se veliko osvećenje vode u hramu ili u porti hrama.

Ta voda se uzima i nosi kući. Čuva se kao čudotvorna svijeta dragocjenost jer štiti od nečistih sila. Nikada se ne kvari. Pije se tokom cijele godine radi iscjeljenja i zaštite od svih bolesti, očišćenja od zlih strasti i radi oproštaja grijehova, očišćenja duše i tijela.

Vjernici se, na Bogojavljenje, pozdravljaju riječima „Hristos se javi“ a otpozdravljaju sa „Vaistinu se javi“.

Od prije desetak godina kod Srba je obnovljen stari običaj da se u rijeku baci krst, a mladi se takmiče da do njega stignu i prvi ga uhvate.

Narodna vjerovanja

Bogojavljensku vodicu nekada su pile trudnice da bi se „otvorile kao nebo na Bogojavljenje,“ pa da se lako porode. Ta se voda sipa i u bunar kako bi se pročistio, a u stara vremena osvećena vodica davala se bolesnicima koji nisu mogli da odu u crkvu na pričest.

Običaj je bio da neudate djevojke stave ogledalce pod jastuk, noć pred Bogojavljenje jer se vjerovalo da će sanjati muškarca za koga će se udati.

Nekada su mlade djevojke na bogojavljensko jutro odlazile na izvor, bacale pokoje zrno pšenice i kukuruza u njega, izgovarajući: „Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive“. Zatim bi zahvatile vodu i odnosile je do kućnog praga, gdje su ih čekali ostali ukućani.

U nekim dijelovima Srbije je postojao i običaj da se ovako zahvaćena bogojavljenska voda daje ostalim ukućanima da piju preko sjekire kako bi se izbjegle svađe među njima tokom naredne godine.

Većina običaja i obreda je bila podstaknuta željom za zdravljem, pa je bilo uobičajeno, a to može samo onaj ko je zdrav, da se izjutra, prije izlaska sunca, obavi ritualno kupanje u rijeci.

Zato se za Bogojavljenje u rijeku baca Časni krst, a mladi se takmiče da do njega stignu i prvi ga uhvate. Krst, koji bi trebao da bude napravljen od zaleđene prošlogodišnje bogojavljanske vodice, onom ko prvi dopliva do njega, donosi sreću tokom cijele godine.

U pojedinim krajevima Srbije običaj je da se na dan Hristovog krštenja operu stvari i očisti kuća jer su prošli nekršteni, to jest nečisti dani, koji traju od Božića.

Provjerite kakvo će godina biti

Običaj je da se na Bogojavljenje izađe na neku vetrometinu, iznese malo pepela i pušta pomalo iz ruku. Tako se određuje koji je vjetar „pobijedio“ na Krstovdan.

Ako duva istočni vjetar, godina će biti sušna, ako duva jugo, biće kišna, ako duva zapadnjak, biće rodna, ali i olujna, a ako je prevladao sjeverac, biće hladna.

Izvor: prva.rs