Narodna vjerovanja za Spasovdan

Spasovdan ili Vaznesenje Hristovo je hrišćanski praznik, koji se slavi 40. dan nakon Vaskrsa. Po hrišćanskom vjerovanju, vaskrsenjem je Gospod pokazao da je jači od smrti i 40. dana od vaskrsenja njegovi su se učenici nalazili za trpezom.

Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao: “Idite po svemu svijetu i propovijedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen”, navodi se u Novom zavjetu.

Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još iz predhrišćanskog vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara. Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom: “Sveti Spase – spasi duše naše!” Spasovdan je bio mnogobožački dan praznovanja Glavnog četvrtka u godini.

Gromovnik Perun, tukao je, po vjerovanju, gromovima i gradom usjeve, a božanstvo Spas je uz pomoć žitnog klasa u ruci, spasavalo usjeve od tuče.

Spasovdan se slavi i kao krsna slava. Za Spasovdan se obavezno klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. Čobani pripremaju krstiće od ljeskovih grana, pa ih izjutra stavljaju na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadaju ih i na njive s usjevima.

Prije Spasovdana nije se pilo mlijeko od Nove godine. Na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i djeca ne kupaju.

Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine. Vjerska proslava Spasovdana sastojala se u odlasku u crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku.

Poslije izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao bogato pripremljen ručak. Oni koji nisu bili gosti pojedinih domaćinstava, okupljali su se na prostoru ispred crkve i tu nastavili slavlje. I tu su se pekli janjci, točilo piće, prodavao sladoled, kolači i bomboni, nuđena bižuterija, dječije igračke…

Izvor: telegraf.rs