Stiže Ognjena Marija: Žene su nekada prije mraka sklanjale ove predmete iz kuće

Uoči i na dan Svete velikomučenice Marine, u narodu poznatije kao Ognjena Marija, pravoslavni vijernici poštuju stroge zabrane, a noć pred praznik krije staro vjerovanje o predskazanju vremena.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici 30. jula obilježavaju praznik posvećen Svetoj velikomučenici Marini. Iako ovaj dan nije upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, Ognjena Marija se u našem narodu izuzetno poštuje i smatra se jednim od najpoštovanijih ljetnih praznika.

Ko je bila Sveta velikomučenica Marina?

Prema narodnom predanju, ona spada u red “ognjevitih svetaca”.

Vjeruje se da je rođena sestra Svetog Ilije Gromovnika i da zajedno sa njim kažnjava vatrom, sušom i gromovima sve one koji ne poštuju njen dan.

S obzirom na to da se Ognjena Marija smatra zaštitnicom žena, za ovaj praznik se vezuje niz strogih pravila koja stupaju na snagu već uoči samog praznika, odnosno sa zalaskom sunca 29. jula.

Sa prvim mrakom sklanjaju se igle i makaze

Poznati srpski etnolozi u svojim radovima objašnjavaju da u našem narodnom kalendaru vjerske zabrane počinju onog trenutka kada sunce zađe dan ranije. Iz tog razloga, žene uoči Ognjene Marije prekidaju sve kućne poslove čim padne mrak. Etnološki zapisi potvrđuju da se iz ruku obavezno sklanjaju igle, makaze, vretena i započeti ručni radovi. Zašto se prije mraka sklanjaju igle i makaze?

Stari su vjerovali da rad sa oštrim predmetima i pletenje u noći uoči praznika jednako privlače oganj i gnjev svetiteljke kao i rad na sam dan. Mahanje iglama u mraku smatralo se simboličkim prizivanjem munja i kovitlaca nepogode u kuću.

Zašto se uoči praznika posmatralo noćno nebo?

Jedini stvarni običaj koji se obavljao u samoj noći uoči praznika jeste pažljivo posmatranje neba. Budući da je Sveta Marina u srpskoj mitologiji personifikacija bljeska i groma, narod je u noćnim satima pratio vremenske prilike.

Ako bi u noći uoči 30. jula nebo ostalo mirno i zvjezdano, vjerovalo se da predstoji miran period i dobra godina. Međutim, ako bi se pojavili sijevanje i grmljavina bez kiše, to se tumačilo kao loš znak.

Narod je vjerovao da se svetiteljka ljuti i da to najavljuje tešku, sušnu godinu, propast ljetine i udare gromova u tom kraju. Zato su domaćini uoči praznika žurili da unesu svu sakupljenu ljetinu, dok su žene noć provodile u miru i molitvi za zdravlje djece, prenosi Žena.

Izvor: Nezavisne