U životinjskom svijetu, ljepota je prokletstvo (Foto)

Objavljeno: 6. 2. 2019 u 14:29h

Ova prelijepa divlja mačka naseljava predjele Južne i Centralne Amerike. Za staništa bira guste šume, džungle i savane, a najviše ih je na prostoru oko rijeke Amazon.

Da je ljepota prokletstvo, u životinjskom svijetu možda najbolje potvrđuje upravo ova divlja mačka, jer su oceloti vijekovima proganjani i ubijani zbog svog prelijepog krzna. Ovi “mali leopardi” zbog toga se danas nalaze na listi ugroženih životinja, iako su u najvećem broju država koje nastanjuju zaštićena vrsta.

Ipak, ocelotima se osmijehnula sreća, i od 2006. godine, zahvaljujući posvećenim borcima za opstanak ugroženih vrsta, njihov broj konstantno raste i u godinama pred nama najvjerovatnijeviše neće biti ugroženi. Prema procjenama, između 800.000 i 1,5 miliona ocelota danas živi u Centralnoj i Južnoj Americi.

Naziv

Ime ocelot dobili su zahvaljujući Astecima, koji su ih nazivali tlalocelot, što u prevodu znači poljski tigar. Nazivaju se često i patuljastim leopardima ili šarenim leopardima jer imaju upadljiviju boju krzna (najčešće tamnonarandžastu).

Stanište

Naseljavaju predjele Južne i Centralne Amerike i za staništa biraju šume, džungle i savane – mjesta s bujnom vegetacijom i u blizini rijeka. Prema dostupnim podacima, najveći broj ocelota nastanjuje predio uz rijeku Amazon. Oceloti u najvećem broju žive u Argentini, Boliviji, Brazilu, Venecueli, Kolumbiji, Meksiku, Ekvadoru, Panami, Peruu, Trinidadu i Tobagu. Ovo su veoma prilagodljive životinje, koje žive tiho, a naviknute su na buku i ljude, te se često približe selima i ljudskim naseljima (česti su gosti u manjim mjestima u američkoj državi Teksas).

Usamljenici

Veći dio godine ocelot živi usamljeno, a izuzetak je samo vrijeme parenja. Ipak, zabilježeno je da zna da svoje stanište podijeli s drugom jedinkom istog pola i s njom živi u mirnoj simbiozi. Međutim, u borbama za teritoriju boriće se hrabro do smrti s drugim pripadnicima svoje vrste. Prostor kojim „vladaju” najčešće je dosta velik, dostiže površinu i do 90 kvadratnih kilometara.

Na granama

Nikada se ne mogu vidjeti na otvorenim prostranstvima, jer život provode skriveni u žbunju, odmarajući se na visokom drveću i loveći noću. Iako se veoma dobro snalaze na drveću i vole da drijemaju na granama, vrijeme primarno provode na tlu. Ipak, kao izrazito spretna mačka, ocelot će, pentrajući se po granama, spretno loviti i majmune i ptice. Što u igri, što zbog hrane.

Plijen

Oceloti love životinje koje su manje od njih prateći njihov miris, iako imaju i veoma razvijen vid. Love isključivo po mraku i na njihovom meniju najčešće se nalaze veće ptice, zečevi, iguane, ribe, žabe, pekariji (životinje nalik divljim svinjama), sisari iz reda rakuna, aguti (glodar) i drugi manji sisari. Plijen im je rijetko teži od 1,5 kilograma. U odnosu na druge divlje mačke, koje većinom ne vole vodu, oceloti su vrsni plivači i rado će pokvasiti šape. U potrazi za plijenom prelaze i do osam kilometara. Prema statistici, ocelot ubije jednu životinju na svaka tri sata dok lovi.

Zubi

Njihovi oštri zubi poput makaza kidaju plijen, te oni ugrizom zadaju fatalne povrede. Zanimljivo je da njihova vilica nije prilagođena žvakanju, pa će oceloti iskidati svoj plijen i gutati komade mesa. Njihov hrapav jezik s kostiju će skinuti i najmanju parčad mesa. Probirljive su cica-mace, pa će spretno najprije ukloniti krzno ili perje s plijena, i tek onda navaliti na čisto meso. Veoma su štedljivi te ako se zasite i ne pojedu cijeli plijen, spretno će ga sakriti i vratiti se po ostatke kad ponovo ogladne

Izgled

Kao što smo rekli, oceloti veoma nalikuju leopardima, samo što dolaze u manjem “pakovanju”. Duplo su veći od domaće, kućne mačke. Glavna karakteristika im je prelijepo tufnasto krzno sa izraženim crnim linijama (markacijama) na glavi. Interesantno je to da svaki ocelot ima potpuno drugačiji raspored i broj tufni na krznu, poput otiska prsta – svaki je jedinstven. Ovo je divlja mačka srednje veličine, gracioznog hoda, ali s dugačkim i snažnim nogama, veoma mišićava.

Mladunci

Zanimljivo je da će tokom sezone parenja mužjak i ženka „voditi ljubav” čak pet do deset puta u toku dana, jer ženke ocelota teško ostaju gravidne. Ženka najčešće na svijet donosi mlade u jesen, a u leglu budu od dva do četiri mačeta. Mladunci ocelota rađaju se s tamnim krznom, koje s vremenom postaje svjetlije i dobija upadljive tufne poput leopardovih. Veoma su sićušni i po rođenju imaju svega 200 do 340 grama. Mladunci će na majčinoj teritoriji živjeti oko dvije godine prije nego što se otisnu na sopstvena prostranstva.

Oglašavanje

Oceloti nisu mačke koje će se oglašavati glasnom rikom, već će se češće “cerekati” poput hijena kada su uznemireni ili će mrmljati u “razgovoru”” s pripadnicima svoje vrste. Tokom udvaranja će se hvaliti glasnim urlikanjem.

Da li znate… da su se drevni narodi u Peruu klanjali statuama ocelota, koji su bili i čest motiv u njihovoj umjetnosti

Drže se i kao mezimci

Iako su divlje mačke, ostalo je zabilježeno da su neki avanturisti ocelote držali i u svom domu. Među njima je svakako najpoznatiji Salvador Dali, koji je često putovao sa svojim leopardastim ljubimcem, a prema podacima, ova mačka ga je nerijetko pratila i na luksuznim putovanjima brodom.

Izvor: petmagazine.rs

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.