Zašto je teško promijeniti se?

Često je dug put od uvida u potrebu za nekom promjenom, bilo stavova, ponašanja ili osobina, do stvarne promjene. Na tom putu sudaramo se s našim emocijama koje nam mogu olakšati ili otežati put. Čak i ugodne emocije poput sreće i pouzdanja u sebe mogu otežati prelazak s riječi na djela.

Emocije učestvuju u odluci da se mijenjamo

Postoje mnogobrojni uzroci zašto se teško mijenjamo, a jedan od njih su emocije. Nakon što donesemo odluku da ćemo nešto promijeniti u našim životima, tu je odluku potrebno provesti u djelo. Za to nam je potrebno dovoljno energije i svjesna prisutnost u određenim trenutcima da prepoznamo šta nam se događa i da djelujemo po starim obrascima i navikama. Kad se osjećamo loše, pod stresom smo, tužni ili nezainteresovani, imamo nedostatak energije, nemamo volju ni motivaciju za djelovanje ni za promjenu. Ne razmišljamo jasno i ne donosimo odluke koje bismo željeli, već nas vodi automatski pilot. Isto tako, ugodne emocije poput sreće, zadovoljstva, osjećaja pouzdanja i vjere u sebe nas mogu navesti da mislimo da nam promjena nije potrebna.

Ne budite strogi prema sebi

Znanje o tome da nas naše emocionalno stanje može kočiti u promjeni i uzrokovati naš učestali neuspjeh da svoje odluke sprovedemo u djelo pomaže nam da imamo saosjećanja prema sebi samima. Ne možemo se natjerati na promjenu, zamjerati si što nam ne ide i očekivati uspjeh. Važno je biti blag prema sebi, dati si dovoljno prostora i vremena za promjenu jer sve novo zahtijeva pripremu i prilagodbu. Na taj način povećavamo vjerovatnost promjene i olakšavamo prijelazni period jer ne mislimo o sebi kao neuspješnima, već kao ustrajnima. Sve emocije, bile one ugodne ili neugodne mogu poslužiti kao motivator pri promjeni, ali i kao teškoća. Važno je osvijestiti uticaj emocija i iskoristiti ih za svoju dobrobit.

Zabrinutost i stres

Zabrinutost nas blokira, dovodi nas u stanje stresa i smanjuje naše kapacitete za normalno funkcionisanje pa tako i za potencijalnu promjenu. Takođe, moguće je da je zabrinutost povezana sa strahom od neuspjeha te se niti ne usudimo probati jer mislimo da nećemo uspjeti. Stres djeluje na organizam tako što se javlja želja za umirenjem, „utjehom“ te posežemo najčešće za hranom koja nas čini „sretnima“ ili za određenom vrstom odmora i opuštanja, a to nikako nisu situacije u kojima aktivno provodimo svoje odluke za promjenom. Navedene emocije možemo iskoristiti kao pokretače tako što ćemo umjesto da smo anksiozni zbog potencijalnog neuspjeha, biti anksiozni zbog postojećeg stanja koje želimo promijeniti. Tada anksioznost i zabrinutost postaju motivacija za promjenu, a maštanje o novome nam daje snagu i pouzdanje da do toga lakše dođemo. Kad smo pod stresom, ljuti i opterećeni, vježbanje i aktivacija energijom tih emocija je najbolji način da dovedemo svoje tijelo u ravnotežu, a to je i direktni put ka promjeni ponašanja koja su za nas štetna.

Pouzdanje i sreća

Kad smo sigurni u sebe, zadovoljni svojom okolinom, biće nam teže potaknuti se na promjenu nekih neželjenih ponašanja. Osjećaj sreće nas uljuljkava u postojeće stanje i opiremo se promjeni. Kad želimo promijeniti neko ponašanje ili naviku, dobro je osjetiti nezadovoljstvo koje nam ona stvara i iskoristiti to kao pokretač. Generalan osjećaj pouzdanja u sebe nam jako pomaže jer znamo da smo sposobni za promjenu. A kad se osjećamo dobro, aktivniji smo i efikasnije rješavamo probleme te je važno u takvim trenutcima pokretati promjenu jer ćemo biti uspješniji. Sama svjesnost o tome kako djeluju emocije omogućava nam da upravljamo s namjerom svojim ponašanjem.

Tuga i dosada

Kad smo tužni, ništa nam se ne da, nemamo energije niti volje za aktivnostima te nam se svaka promjena čini prevelikim ulaganjem truda. Dosada ukazuje na mali nivo podsticaja iz naše okoline i nedostatak neke dnevne rutine, sadržaja u našim životima. Kad smo tužni, promjena koju činimo za sebe je da pokušamo izaći iz tog stanja. Naravno, tugu je važno osjetiti i biti s njom, odtugovati. No, ako smo pretežno tužni i nismo zadovoljni, aktivacija poput sporta, šetnji, druženja je najbolji način da se počnemo mijenjati. Takođe, dosadne aktivnosti treba osvjestiti i neku od njih zamijeniti aktivnošću koja je za nas zdrava i korisna poput sporta, čitanja i slično.

Izvor: insideout.hr