Objavljeno: 31. 12. 2013 u 11:16h
Novi broj banjalučkog časopisa za književnost, nauku i kulturu “Krajina” u cjelosti je posvećen obilježavanju dvjestogodišnjice rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša.

Na koricama 49. časopisa je fotografija replike spomenika Njegošu, rad vajara Sretena Stojanovića, koji je nedavno otkriven u Andrićgradu. Cijeli broj “Krajine” ilustrovan je sa više različitih fotografija ovog spomenika.
– Nova “Krajina” sadrži ukupno 12 tekstova, od toga devet potpuno novih, na čemu se koncepcijski insistiralo. Ranije su objavljena samo tri teksta, a i njih smo pažljivo odabrali – rekao je glavni urednik časopisa “Krajina” Duško Pevulja.
Kaže da je među njima rad Milovana Danojlića u kojem se govori o savremenosti i aktuelnosti Njegoševoj i tekst Nikole Koljevića u kojem se vladika Danilo poredi sa Šekspirovim “Hamletom”.
– Rad Rolanda Klarka prvi put je preveden sa engleskog jezika i dragocjen je kao potvrda još uvijek živog interesovanja i jednog manje-više tipičnog pogleda na Njegoševo djelo sa zapadnih strana – kaže Pevulja.
Autori radova o Njegošu u novom broju “Krajine” su Rajko Petrov Nogo, Ranko Popović, Milo Lompar, Davor Miličević, Mladenko Sadžak, Milka Risović, Željko Grujić, Zoran Kostić i Duško Pevulja.
U različitim radovima autori, svako iz svog ugla, analiziraju Njegoševo djelo, s tim da je najviše pažnje poklonjeno najpoznatijem Njegoševom djelu “Gorskom vijencu”.
– Njegoš je, kako je istaknuto u više tekstova, danas savremen i živ pjesnik, klasik koji nam se neprestano obraća. Visoka umjetnička svojstva, složenost i slojevitost Njegoševog opusa, omogućavaju gotovo neiscrpne pristupe i mogućnosti njegovog tumačenja – kazao je Pevulja.
Dodaje da je u novom broju časopisa istaknut Njegošev najviši status u istoriji srpske književnosti.
– To su isticali već njegovi savremenici, u prvim književnoistorijskim ocjenama njegovog djela, a kasnije samo potvrđivali brojni drugi istraživači različitih interesovanja i usmjerenja – podsjetio je Pevulja.
“Krajina” se na ovaj način pridružila obilježavanju važnog jubileja i još jednom osvijetlila Njegošev lik i djelo.
– Iako veliki sintetizator, u čijem djelu su prisutni tragovi uticaja srpske tradicije, lektire i motiva karakterističnih za evropsku književnost njegovog doba, Njegoš je, na toj podlozi, izrastao kao potpuno samosvojna figura, koja utemeljuje najviše paradigmatične obrasce cjelokupne srpske kulture i duhovnosti – rekao je Pevulja.
– Njegoševa misaona, umjetnička i pjesnička iskustva su, kako u svome radu naglašava Milo Lompar, mnogooblična. Zato se može govoriti o istorijskom, metafizičkom i modernom stadijumu u Njegoševom pjesništvu i o njihovoj umjetničkoj legitimizaciji – kaže Duško Pevulja.
Izvor: Glas Srpske
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.