Može li Iran gađati američku bazu na Kosovu i Metohiji?

Posljedice sukoba na Bliskom Istoku i te kako će se osjetiti i na našim prostorima. Od činjenice da Republika Srpska i Federacija potpuno različito gledaju na dešavanja na Bliskom Istoku. Dok Republika Srpska ima snažne prijateljske odnose sa Izraelom, u Federaciji je netrpeljivost prema toj zemlji jako izražena.

Našim prostorima ne ide u korist, tvrde upućeni, ni to što se najveća američka baza Bondstil nalazi na Kosovu i Metohiji. A stručnjaci upozoravaju da nije tajna da mnogi upućeni eksperti brinu zbog činjenice da Iran ima balističke rakete čiji domet može da bude ta američka baza.

Najvažnije je, kažu, da je bezbjednosna situacija u RS i BiH na jako zadovoljavajućem nivou. Postoje i brojni izazovi i rizici.

“Još uvijek ti izazovi i rizici nisu prešli u staje prijetnje, ali se od toga mora čuvati. Zbog toga je veoma važno da je ministarstvo unutrašnjih poslova u RS podiglo značajno mjere bezbjednosti i lica i imovine. I posebno u ovim slučajevima u odnosu na Jevreje koji ovde žive, jevrejske zajednice i njihove objekte u RS i BiH jer se naravno neko od spavača koji se nalaze u FBiH, iz tih radikalnih terorističkih organizacija, koje su djelovale ranije na ovim prostorima, nikada ne znamo kada mogu da ispolje svoje dejstvo”, kaže Slobodan Župljanin, stručnjak za bezbjednost.

Posljedice snose obični ljudi

Za sva dešavanja na globalnom nivou najveće posljedice snose obični ljudi.

“Živi narod u strahu, pogoršava se standard građana, poskupljuju energenti. Dakle, ta međuzavisnost je možda najlošija strana globalizacije i ono što nije dobro svakako”, kaže Drago Vuković, analitičar.

Na tržištu energenata već su velike oscilacije, a tek se očekuje udar na cijene goriva, plina, a samim tim i osnovnih životnih namirnica. Na našim prostorima, svaka kriza, ma gdje bila, sa sobom nosi novi niz poskupljenja.

“Nažalost, kod nas je situacija takva da ko god prepozna priliku da poveća cijenu, a to se radi čak i kod proizvoda koji su za životne potrebe građana, odmah se podiže cijena i odmah trgovci žele da zarade malo više”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

To što nemamo robne rezerve veliki je problem, poručuju upućeni. Da nemaju rezerve tvrde i distributeri goriva, koje je i ovaj put, prvo u nizu poskupljenja. Jedine zalihe su one na benzinskim pumpama, za koje kažu da su male. Pa je prva, viša, cijena za 10 pfeninga na benzinskim stanicama u Srpskoj već u primjeni. Tu, poručuju, neće biti kraj,jer je procjena da bi cijena po litru goriva mogla da bude i preko 2,60 KM. Prvo poskupljenje je bilo dovoljno da proradi strah od nestašice i počne gomilanje zaliha. Susrele su se već pumpadžije sa kanisterima i buradima i deponovanjem goriva.

“Ako cijena poraste za 10 pfeninga, ako u rezervoar stane 50 litara.. Ja zaista ne znam da li je vrijedno zbog tih 5 maraka da dolazi do scena do kakvih je dolazilo. S druge strane, oni koji moraju da sipaju gorivo u neke bačve, s obzirom da izvode radove u šumu, koji su naši stalni kupci , a postoje i poljoprivredni proizvođači kojima to treba. Oni su sada ugroženi od nekih špekulanata , koji misle da će ako naspu 200, 400, 500 litara goriva uštedjeti puno. Pa neće”, kaže Milovan Bajić, direktor Krajina petrola.

Udar na potrošače

Ekonomisti upozoravaju da najveći udar čeka potrošače. Smatraju da povećanje plata i penzija neće moći da prati ono što nas čeka. A to je veliki poremećaj na postojeću veliku inflaciju. A već se iz straha počinje sa stvaranjem zaliha, što pravi kontra efekat.

“A dok se pomene bilo kakva kriza stvaraju se određene zalihe. S druge strane svi smo svjedoci da ne možemo napraviti zalihe za cijeli život. Mi možemo prebroditi mjesec dana i šta ćemo dalje. A potrošili smo neki novac koji nam je bio potreban za neke druge stvari. Mislim da bi trebalo ovu situaciju nekako normalizovati što više, da ne pravimo vještačke krize same sebi . Jer ovo naše prepričavanje jeste, nestaće, čuo sam, nekako ima taj negativni odraz”, kaže Murisa Marić, predsjednik Udruženja potrošača “Don”, Prijedor.

I ekonomisti i potrošači upozoravaju da se ne smije dopustiti nekontrolisano divljanje cijena. Poručuju da bi institucije i inspekcije trebalo da reaguju. A savjet i građanima da sami ne prave vještački krizu. Nekontrolisana kupovina i stvaranje zaliha brže dovodi do nestanka proizvoda koji su ranije uvezeni po nižim cijenama, pa svaka nova roba odnosi koju marku više.

Izvor: ATV