Zaustaviti bespotrebno bacanje hrane: Moguće rješenje za javne kuhinje?

Dok građani Banjaluke daruju hranu ili je ostavljaju kraj kontejnera, mnogi restorani i marketi bacaju svaki dan na stotine obroka, koji nekome znače život.

Na inicijativu Pressa pojedina humanitarna udruženja planiraju da se aktiviraju na rješavanju problema bacanja hrane i da pokrenu akciju “preusmjeravanja” u javnu kuhinju, umjesto u kontejner.

Svaki dan možemo vidjeti kese sa starim hljebom i nekim drugim namirnicama koje stoje kraj kontejnera, dok u smeću završi ponekad i najkvalitetnija hrana iz restorana. Javne kuhinje su prebukirane, sve je više gladnih porodica, a svijest o tome koliko je štetno bacati hranu na niskom je nivou.

Podsticaji za donacije

U pojedinim zemljama Evrope (i u susjednoj Hrvatskoj se radilo na tome) restorani, marketi i privatnici koji se bave proizvodnjom i distribucijom hrane imaju značajne poreske olakšice ukoliko doniraju hranu javnim kuhinjama ili uopšte u humanitarne svrhe umjesto da je bacaju. U pojedinim evropskim zemljama osnovica za obračun poreza na dobit može biti umanjena za 35 ili čak 60 odsto vrijednosti donirane hrane.

U banjalučkom Udruženju porodica sa četvoro i više djece “4+” su organizovali projekat „Sačuvajmo planetu – čuvajmo hranu, bacanje hrane šteti planeti”. S obzirom na to da su od grada dobili skromna sredstva u iznosu od 1.100 KM, projekat su probno realizovali u Bronzanom Majdanu gdje su u školi djeca učila o mogućnostima rješavanja ovog problema u njihovoj lokalnoj zajednici.

Predsjednik ovog udruženja Jovan Radovanović pozdravlja inicijativu i ističe da će u narednom periodu s ovim prijedlogom ići i prema Kabinetu predsjednika Republike u nadi da bi on podržao da nešto ovakvo bude riješeno na “krovnom” nivou.

Pomoć države

“Kada država stane iza nekog projekta sve začkoljice i prepreke mogu biti riješene. Ako su druge evropske države ovo mogle da riješe, ne vidim  zašto ne bismo mogli i mi. Postoji mnoštvo načina da ovo bude realizovano s nikakvim ili s minimalnim novčanim sredstvima. Mogli bi se aktivirati i savjeti MZ, da recimo prikupljaju hranu u svojim naseljima jednom mjesečno na tačno određen datum. Sigurno po selima ima mnogo njih koji bi dali bar vreću krompira ili povrće”, kaže Radovanović.

To je projekat za koji bi svakako trebalo vremena, od podizanja svijesti stanovništva do odluka na nivou države koje bi djelovale stimulativno na privatnike.

U dobrotvornom društvu Merhamet kažu da će se narednih dana aktivirati i povezati s drugim udruženjima koja imaju javne kuhinje da bi se dogovorili o mogućnostima sprovođenja ove inicijative.

“Treba zajedno da nastupimo, da se obratimo prvo restoranima, marketima i velikim centrima, pa onda s konkretnim prijedlogom da se obratimo nadležnima. Ovo bi bilo dobro rješenje za problem javnih kuhinja – rekao je Pressu predstavnik Merhameta Emir Jusufović.

“Baštionik”: Otpad nije za poklanjanje

U udruženju Srbsko sabranje “Baštionik” ističu da je bolje podsticati ljude da poklanjaju hranu od srca, a ne nešto što su gotovo planirali da bace. Predsjednik ovog udruženja Predrag Adamović smatra da bi ovaj problem trebalo da bude riješen na nivou države.

“Ta vrsta milostinje je prozapadna i mislim da je to pogrešan pristup. Ako nešto dajemo, dajmo to od srca. Bolje da postoji sistem organizacije i prikupljanja prave hrane po naseljima i da se uključe i privrednici, ali da to ne budu namirnice koje su pred propadanjem”, kaže Adamović.

Izvor: pressrs.ba