Udruženje žena Duga: Čuvari tradicije i porodičnog identiteta

Udruženje žena Duga, prva je nevladina organizacija u BiH koju su osnovale žene humanitarke i volonterke. Ona se pojavila pod sivim ratnim nebom 1992. godine u Banjaluci, a inicijator osnivanja bila je defektolog Galina Marjanović, koja je i danas njena predsjednica.

Duga je registrovana 1995. godine, a danas kao i u vrijeme osnivanja, ima istu misiju – da podigne kvalitet života porodice i pojedinca, te da ojača samopouzdanje i ekonomski osnaži žene i omladinu.

U najtežim ratnim danima, Duga, podstaknuta slikama stradanja, služila je kao utočište za one koji su prognani iz svojih domova. Ona je pomogla ljudima svih nacija, ukupno 150. 000 osoba, za svojih 20 godina rada i realizovala veliki broj projekata sa međunarodnim organizacijama. I danas, na godišnjem nivou, Duga daje razne usluge za oko 7.000 lica.

“Među mnogobrojnim članicama Duge su žene ljekari, psiholozi, ekonomisti i druge uspješne žene koje su od prvog dana osnivanja, osim humanosti i plemenitosti, shvatile i potrebu razvoja civilnog društva i trećeg sektora, odnosno nevladinih organizacija, pa su se dobrovoljno obučavale kroz razne seminare i učestvovale na konferenijama, a sve u cilju da adekvatno pomognu svojim korisnicama”, kazala je Tanja Kekić, diplomirana socijalana radnica.

Aktivnosti Duge se uglavnom provode kroz humanitarni rad, izradu i prodaju tradicionalnih rukotvorina, radnu rehabilitaciju, organizovanje kurseva, priređivanje izložbi, etno večeri i druženja.

Što se tiče edukativnog programa, Duga pruža kurseve krojenja i šivanja, tkanja i pletenja, veza i heklanja.

U Duginu radionicu uključeno je oko 100 žena koje izrađuju tradicionalne rukotvorine. Izrađuju se i ekskluzivni odjevni predmeti, kao i suveniri, a uz stručnu pomoć etnologa, dizajnera i umjetnika.

Tanja je rekla da kurseve u Dugi pohađaju djevojke i žene različitih starosnih dobi, te da među njima ima dosta mlađih djevojaka koje su zainteresovane za stare zanate.

“Tradicija je bitna zbog očuvanja identiteta jednog naroda, jer pored jezika i kulture ona daje obilježje jednom narodu. Djevojke i žene su zainteresovane za kurseve, pogotovo krojenja i šivanja i svakodnevno se javljaju na iste, a Duga ima kvalitetne instruktorice koje održavaju te kurseve”, objasnila je Tanja Kekić.

Najveće priznanje, Duga je dobila uvrštavanjem njenih radova u knjigu UNESKO-a, “Tradicionalna umjetnost i zanati u BiH”. Pored toga, za svoj uspješan humanitarni rad, Duga je dobila i plaketu grada Banjaluka za humanost ( 2010 god.), te je proglašena organizacijom od interesa za grad. Takođe, Duga je potpisala memorandum sa Muzejom Republike Srpske za nominaciju zmijanjskog veza i upis na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa svijeta.

M.G./Banjaluka.com