Poslodavci, teret dokazivanja da nije bilo mobinga je na vama

Stupanje na snagu Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu krajem 2021. godine značilo je korak naprijed ka zaštiti zaposlenih u Republici Srpskoj. Ovaj Zakon jasno definiše obaveze poslodavaca i radnika u sprečavanju i rješavanju problema mobinga u preduzećima.

Ipak, kada se prijavi mobing u preduzeću, ko je odgovaran, tj. koja su prava i obaveze radnika i poslodavaca.

Odgovore donosimo u nastavku članka.

Šta sve obuhvata mobing?

Na samom početku, veoma je važno naglasiti da mobing nije ograničen samo na ponašanje poslodavca. Uznemiravanje na radu može počiniti i odgovorno lice kod poslodavca, radnik, grupa radnika ili čak treće lice sa kojim radnik redovno dolazi u kontakt.

Dakle, ovo široko definisanje subjekata koji mogu vršiti uznemiravanje na radu ukazuje na složenost problema i potrebu za edukacijom i prevencijom.

Prema navedenom Zakonu, mobing obuhvata širok spektar ponašanja uključujući fizičke napade, verbalne napade, neprikladne komentare, neopravdano isključivanje iz radnih procesa, uskraćivanje neophodnih informacija, preopterećenje radnim zadacima uz postavljanje kratkih rokova, omalovažavanje rezultata rada, kao i druge radnje koje ugrožavaju dostojanstvo radnika.

Cjelokupan Zakon dostupan je na linku.

Koje su obaveze poslodavaca?

Poslodavci moraju biti spremni da identifikuju i riješe gore navedene probleme, čime ne samo da poštuju zakon, već i doprinose pozitivnom radnom okruženju. Osim toga, dužni su i da informišu radnike ili njihove predstavnike o dužnostima i pravima u slučaju mobinga.

“Zakonom je definisano da je poslodavac dužan da informiše radnika, odnosno predstavnike radnika o pravima, dužnostima i odgovornostima, mjerama prevencije i sprečavanja, uzrocima, pojavnim oblicima i posljedicama uznemiravanja na radu. Informisanje radnika i njihovih predstavnika može se sprovoditi organizovanjem informativnih sastanaka, obuka, usvajanjem i objavljivanjem opštih akata o prevenciji i sprečavanju uznemiravanja na radu, na oglasnoj tabli ili internet stranici poslodavca, isticanjem plakata ili pamfleta ili na druge odgovarajuće načine. Dakle, poslodavcu je omogućeno da može odlučiti na koji način će informisati radnike o navedenim mjerama”, pojasnili su nam iz Inspektorata Republike Srpske.

Međutim, kako navode, Zakonom je propisano da poslodavac koji zapošljava 15 i više radnika, dužan da opštim aktom propiše postupak zaštite od uznemiravanja na radu.

“Opštim aktom propisuje se način podnošenja zahtjeva, način određivanja lica ili komisije za podnošenje i sprovođenje postupka zaštite od uznemiravanja kod poslodavca, lice kojem se zahtjev podnosi, način obezbjeđenja tajnosti podataka i druga pitanja bitna za sprovođenje postupka”, kažu u Inspektoratu.

Kako prijaviti mobing?

Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na radu propisano je da radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu, kod poslodavca u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja.

“Poslodavac je dužan da po saznanju da je izvršena radnja uznemiravanja na radu pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne discipline i da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka, sprovede postupak zaštite od uznemiravanja na radu”, navode iz Inspektorata.

Postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu kod poslodavca smatra se okončanim zaključivanjem sporazuma u pisanoj formi između strana u sporu. Ako strane u postupku kod poslodavca ne zaključe sporazum o predmetu spora, poslodavac donosi rješenje o obustavljanju postupka.

“Radnik koji smatra da je pretrpio uznemiravanje na radu može da podnese prijedlog za mirno rješavanje spora Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova ili da podigne tužbu za zaštitu od uznemiravanja na radu, ukoliko se postupak kod poslodavca obustavi bez zaključenog sporazuma. Pravo na podnošenje prijedloga za mirno rješavanje spora, odnosno podizanje tužbe uslovljeno je prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja na radu”, pojašnjavaju u Inspektoratu.

Takođe, dodaju da postoji izuzetak, tj. kada je uznemiravanje počinio preduzetnik kod kojeg je radnik zaposlen, odnosno odgovorno lice kod poslodavca, pravo na podnošenje prijedloga za mirno rješavanje spora, odnosno podizanje tužbe nije uslovljeno prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja na radu.

Dokazivanje

Odgovornost za prijavu i rješavanje slučajeva mobinga prvenstveno leži na poslodavcu, ali i na menadžmentu i HR stručnjacima. Poslodavci su dužni da uspostave jasne procedure za prijavu i rješavanje mobinga, te da osiguraju njihovu provedbu. Menadžeri i HR stručnjaci moraju biti obučeni da prepoznaju znakove mobinga i adekvatno reaguju.

Dakle, u postupku zaštite od uznemiravanja na radu, ukoliko radnik učini vjerovatnim da je bio izložen uznemiravanju na radu, teret dokazivanja da nije bilo uznemiravanja na radu je na poslodavcu.

“Dokazivanje mobinga je najveći problem u praksi. Ovdje je bitno naglasiti da radnik treba da dokaže da postoji vjerovatnoća da se desio mobing, a onda poslodavac mora da dokazuje da nije bilo mobinga”, potvrdila nam je Danijela Radonić, master pravnik, koja ima dugogodišnje iskustvo u bavljenju pravnim poslovima, te je i predavač na seminarima i edukacijama na temu radnih odnosa.

Edukacija

Iz svega navedenog, može se zaključiti da u ovom procesu svako ima svoju ulogu. Ipak, poslodavci, menadžeri i HR stručnjaci igraju ključnu ulogu u ovoj oblasti, a edukacija i pripremljenost su od presudne važnosti.

Već pomenuta, redovna edukacija zaposlenih o pravima i postupcima u slučaju mobinga, kao i ohrabrivanje otvorene komunikacije, ključni su za stvaranje bezbjednog radnog okruženja. Takođe, kroz edukacije, menadžeri mogu da nauče da prepoznaju rane znakove uznemiravanja i u skladu s tim efikasno će reagovati kako bi spriječili pojavu i širenje problema.

Osim toga, edukacija menadžera i HR stručnjaka o prepoznavanju, prevenciji i rješavanju mobinga neophodna je za efikasno sprovođenje zakona.

Prepoznajući značaj ove, sve aktuelnije teme, Agencija za zapošljavanje Posao.Banjaluka.com u saradnji sa InfoARS akademijom, organizuje edukaciju na temu “Mobing i povratna informacija (Feedback)”, koja je upravo namijenjena visokom menadžmentu, HR stručnjacima, te vlasnicima biznisa.

Ova edukacija biće održana 14. juna u hotelu “Bosna” u Banjaluci.

Svi zainteresovani za učešće mogu da se prijave putem prijavnog obrasca, koji je dostupan na web stranici edukacije.banjaluka.com.

Banjaluka.com