Počele pripreme za izradu socijalne karte grada

Socijalna karta, dokument koji bi trebalo da pokaže kakve su socijalne potrebe stanovništva, što bi omogućilo pravedniju podjelu pomoći i veću podršku najugroženijima, trebalo bi da bude gotov sredinom iduće godine.

Najavili su to iz Centra za socijalni rad, koji je zadužen za taj posao i dodali je potrebno ispuniti određene preduslove. Izrada socijalne karte je najavljena i prije nekoliko godina, a direktorica ovog centra Irena Joldžić je rekla da do njenog dolaska na čelo ove ustanove, 5. juna, nisu preduzimane aktivnosti u vezi sa izradom ovog dokumenta te da će taj projekat biti ponovo aktiviran.

Kazala je da u prikupljanju podataka potrebnih za izradu socijalne karte važnu ulogu igraju mjesne zajednice, te da je prioritet da se one aktiviraju za učešće u tom poslu.

“Moramo osnažiti resurse mjesnih zajednica kako bismo stvorili pretpostavke za kvalitetno, sveobuhvatno i stručno istraživanje potreba svih dijelova grada, a te informacije su osnova za izradu socijalne karte”, rekla je Joldžićeva.

Precizirala je da u septembru planiraju početi intenzivniji rad na razvoju mjesnih zajednica.

“U saradnji sa Gradskom upravom i predsjednicima Savjeta MZ planiramo formirati Komisije za socijalna pitanja koje će djelovati u svim mjesnim zajednicama. Dosadašnja praksa je pokazala da ove Komisije najuspješnije djeluju ako su sastavljene od stručnih radnika Gradske uprave, člana iz reda Savjeta MZ, te predstavnika građana koji ima iskustva u volontiranju i socijalnog radnika”, rekla je Joldžićeva.

Kazala je da dogodine planiraju obezbijediti novac koji je potreban za prikupljanje podataka i izradu socijalne karte.

“Ukoliko sa gradom obezbijedimo novac, realno je očekivati da sredinom naredne godine završimo sve aktivnosti na izradi socijalne karte”, kazala je Joldžićeva.

Socijalna karta grada posljednji put je urađena 2008. godine i u to vrijeme Banjaluka je bila jedini grad u RS sa takvim dokumentom. Da je potrebno imati jasniju sliku o socijalnim potrebama građana smatraju i u Udruženju Mozaik prijateljstva na čija vrata kucaju mnogi građani.

“Na sve moguće načine pokušavamo pomoći, a to nije lako. Postavili smo i kutije za dobrovoljne priloge kako bismo prikupili novac za rad javne kuhinje Obrok ljubavi u kojoj nedjeljom pripremamo 820 obroka”, rekao je predsjednik Mozaika Miroslav Subašić.

On je dodao da ima i onih koji traže pakete sa hranom.

“Ne žele da dolaze u javnu kuhinju već pitaju da dobiju namirnice koje bi spremali”, rekao je Subašić naglasivši da u nabavci lijekova traže pomoć apoteka.

Ovo humanitarno udruženje ima i veliku podršku građana, te da su na nekoliko lokacija postavili kontejnere u koje ljudi dobre volje stavljaju očuvanu garderobu.

“Tu odjeću darujemo ugroženima. Građani često doniraju i polovnu bijelu tehniku i namještaj koji ide u ruke onima kojim je to potrebno, a takvih nije malo”, naveo  je Subašić.

Javna kupatila

Miroslav Subašić je rekao da Mozaik prijateljstva planira da proširi usluge.

“Od grada smo dobili poslovni prostor koji je devastiran. Planiramo ga preurediti i u njemu napraviti tri javna kupatila u kojima će oni kojima je potrebno tu moći da se okupaju, a dobiće od nas i drugu odjeću. Nemamo novca za te radove, ali smo uspjeli dobiti donacije u građevinskom materijalu”, kazao je Subašić.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Vesna Popović