Banjaluka: Kakva organizacija, takav i odziv građana

Formiranje timova Civilne zaštite na području grada Banjaluka zapelo je u organizaciji sa vrha, kažu u banjalučkim mjesnim zajednicama, gdje su nedavno napravljeni spiskovi dobrovoljaca koji su se javili da popune redove Civilne zaštite.

U pojedinim mjesnim zajednicama koje su u maju i avgustu bile pogođene nepogodama nije se javio dovoljan broj dobrovoljaca, ali to i ne čudi, jer ni sama odluka o formiranju timova, ni bilo kakva informacija ili saopštenje za javnost nikada nisu objavljeni, pa najveći broj građana za formiranje tih timova nije ni čuo.

Dobar dio savjeta mjesnih zajednica kažu da su sastanci sa predstavnicima Civilne zaštite pokazali da je organizacija lošija nego što se očekivalo, a neki već i razmišljaju o formiranju sopstvenih timova Civilne zaštite, koje bi registrovali kao udruženja građana, nezavisno od gradske CZ.

Zapelo već u startu

Tako je na Starčevici formiran tim od 14 članova, iako je prema planu trebalo da ih bude 48. Starčevica je jedno od naselja gdje je Civilna zaštita i te kako bila potrebna ove godine, a iako još fali dobrovoljaca, u savjetu građana kažu da su, s obzirom na organizaciju, zadovoljni i sa ovim što imaju.

“Ljudi jednostavno nemaju povjerenja u institucije, a činjenica je i da predstavnici Civilne zaštite koji su došli na sastanak sa dobrovoljcima nisu znali da objasne ni šta su nadležnosti pripadnika CZ. Međutim, od ovih što su se prijavili i došli, to su oni koji su se već dokazali u maju i avgustu, bez ikakve organizacije i opreme, koji su mokri i prljavi pomagali bez poziva nadležnih. Bolje da imamo to, nego 48 ljudi od kojih se većina neće odazvati, kao što je bio slučaj ove godine, kada od 15 pripadnika Civilne zaštite nismo mogli računati ni na jednog”, kaže predsjednik Savjeta građana Mjesne zajednice Starčevica Đorđe Knežević.

U Mjesnoj zajednici Lazarevo situacija je slična, a javilo se 10 dobrovoljaca. Lazarevo je naselje koje je i najviše stradalo od nepogoda ove godine, a tokom poplava, najveći teret u spasavanju ljudi iz bujice iznijeli su mještani, lokalni momci, koji su proveli po cijeli dan u vodi, takođe bez ikakve opreme.

Manjak povjerenja u nadležne institucije

U Savjetu građana MZ Lazarevo 2 kažu da građani jednostavno ne vjeruju Civilnoj zaštiti, a tome doprinosi i sama organizacija formiranja timova.

“Ljudi razmišljaju da Civilne zaštite nije bilo kada je najviše trebalo i da je to nešto na šta ne mogu da računaju. Tome doprinosi i slaba organizacija, ali i činjenica da osim odgovornosti u slučaju neodazivanja, nema nikakvih beneficija za pripadnike CZ. Nije nikome jasno zbog čega se ne ulaže u to, zašto se Civilnoj zaštiti ne obezbjedi bilo kakva nadoknada, bar od 50 maraka za nezaposlene pripadnike, a da zauzvrat budu dužni da idu na kvalitetne obuke, tako da imamo pravu Civilnu zaštitu, koja nam je zaista neophodna. Zašto ne postoje bar beneficije pri zapošljavanju? Građani to sve vide, mnogo novca je potrošeno na kojekakve projekte i gluposti, ali je problem da se uloži u organizovanje Civilne zaštite. Ima momaka koji su spremni i koji su dali sve od sebe tokom poplava, ali nisu očigledno spremni da budu statisti u nečemu što se radi tek forme radi”, kaže predsjednik MZ Lazarevo 2 Milenko Roljić.

Izvor: pressrs.ba